Dodao je kako će uvođenje novog spomendana ipak podržati jer je svjestan da je i režim nakon 1945. bio jednouman te da je likvidirao desetke tisuća političkih oponenata. Svoju raspravu Kajin je iskoristio da izrazi i svoje neslaganje s komemoriranjem na Bleiburškom polju, svake godine u mjesecu svibnju, gdje se, rekao je, komemorira "jednoj vojsci koja nije bila ni časna ni slavna ni hrvatska, već sluganska".
Njegove tvrdnje izazvale su žestoku reakciju iz redova HDSSB-a, HSP-a i HDZ-a, pa je Boro Grubišić (HDSSB) oštro odbacio tezu da na Bleiburgu nitko nije ubijen, a Daniel Srb (HSP) je kazao da Kajin uvijek na isti način govori o hrvatskoj vojsci koja se predala na Bleiburgu "kao o nekoj zločinačkoj armadi".
Ana Lovrin (HDZ) odbacila je pak Kajinovu tezu da se nema razloga odavati počast žrtvama na Bleiburgu. "Govori se o 90-ak tisuća pobijenih civila i pripadnika vojske. Činjenica je da su ti ljudi pobijeni bez suda i suđenja, protivno svim međunarodnim pravilima ratovanja i svim konvencijama", rekla je Lovrin, upitavši do kada će se sa saborske govornice maltretirati zastupnike veličanjem komunističkih, partizanskih i Titovih zločina.
Vladinim prijedlogom dopuna Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima provodi se Rezolucija Europskog parlamenta iz travnja 2009., kojom se svim europskim parlamentima preporučuje da 23. kolovoza proglase danom spomena na žrtve fašizma, nacizma i komunizma u svojim zemljama. Iako spominje oba totalitarizma, u rezoluciji je veći naglasak ipak na komunizmu, budući da se, kako se navodi, o njegovim žrtvama i zločinačkom karakteru nedovoljno govorilo sve do njegova sloma 1989. godine.
Otkrivanjem i ocjenjivanjem komunističkih i drugih totalitarnih zločina, te prihvaćanjem odgovornosti i traženjem oprosta postiglo bi se pomirenje kao krajnji cilj ove rezolucije, jer, ističe se, Europa neće biti ujedinjena dok se ne formira zajednički pregled povijesti, priznajući nacizam, staljinizam te fašističke i komunističke režime kao zajedničko naslijeđe.
Prema vladinu prijedlogu dopune Zakona, 23. kolovoza obilježavat će se dostojanstveno i nepristrano, čime će Republika Hrvatska iskazati poštovanje žrtvama i predanost promicanju europskih vrijednosti. Europski parlament je još u kolovozu 2008. donio odluku da se 23. kolovoza proglasi Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, jer su tog dana 1939. dva totalitarna sustava - nacistička Njemačka i komunistički Sovjetski Savez sklopili pakt o nenapadanju, poznat kao sporazum Molotov-Ribbentrop.
Hrvatski sabor raspravio je i izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u prvom čitanju. U skladu s odlukom Ustavnog suda ukida se kumulativno kažnjavanje vozača koji počine prekršaj, a pri tome imaju u krvi minimalnu količinu alkohola. Ubuduće će biti kažnjavani samo za prekršaj, a ne više i za dopuštenih pola promila alkohola.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Ivica Buconjić istaknuo je da je zakon, od svog donošenja prije tri godine, dao dobre rezultate te da se stalno smanjuje broj poginulih u prometu - tako su 2008. poginule 664 osobe, lani 426, a u prvoj polovici ove godine smrtno je stradala 151 osoba.
