"Članstvo i djelovanje u NATO-u bit će ključni pokretač transformacije u moderne snage, sposobne za suočavanje sa suvremenim izazovima", rekao je ministar Božinović, naglasivši kako su nasljeđe Domovinskoga rata i načela na kojima je on vođen, ugrađena u hrvatsku vojnu tradiciju, misao te duh današnjih i budućih Oružanih snaga RH. Istaknuo je kako nećemo težiti razvoju ukupnoga spektra obrambenih i vojnih sposobnosti, a radit će se na sposobnostima kritičnim za inicijalnu obranu i upravljanje krizama, te na onima na koje možemo računati u sklopu kolektivnoga aranžmana NATO-a.
Ostale sposobnosti razvijat će se u suradnji sa saveznicima ili zemljama u regiji, dodao je. Ministar Božinović naglasio je da Oružane snage RH moraju biti sposobne za obranu Republike Hrvatske i saveznika od agresije, za sudjelovanje u međunarodnoj sigurnosti te za davanje potpore civilnim institucijama. "Oružane snage i dalje će biti kopnene, pomorske i zrakoplovne, a zadržat će se i granska i rodovska struktura", a sadašnja zapovjedništva grana preimenovat će se i strukturirati u stožere grana s temeljnom zadaćom pripreme i uvježbavanja snaga, kazao je.
Najavio je i kako će se broj Oružanih snaga postupno smanjiti na 15 tisuća te da će se mijenjati i unutarnja struktura. "Zapovjedna struktura od Glavnog stožera do zapovjedništva bojne smanjit će se do 25 posto, a u upravnom dijelu Ministarstva obrane i Glavnog stožera ujedinjavat će se dužnosti radi izbjegavanja preklapanja poslova i ovlasti", rekao je ministar Božinović. Kopnene snage ostat će glavni generator snaga, od kojih će 50 posto biti ustrojeno, uvježbano i opremljeno za sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama, a 10 posto ih može biti raspoređeno ili raspoloživo za upućivanje u operacije.
"Mornaričke snage razvijat će sposobnost za zaštitu suverenosti te nadzor i zaštitu hrvatskih interesa na moru", a Obalna straža imat će prioritet u opremanju novim plovilima, rekao je. Napomenuo je i kako će zračne snage još neko vrijeme osiguravati zaštitu postojećim migovima te da će nabava novih zrakoplova ovisiti o financijskim mogućnostima, a kako je istaknuo, nacionalni sustav nadzora i zaštite zraka bit će potpuno uključen u NATO do 2018. godine.
Božinović je najavio da će Hrvatsko vojno učilište "Petar Zrinski" u idućem desetljeću biti transformirano u visokoobrazovnu vojnu ustanovu integriranu u sveučilišnu zajednicu. Oružane snage RH u najvećoj mjeri bit će opremljene domaćom vojnom opremom, dok će se za najskuplje projekte razmotriti mogućnost multinacionalnih rješenja, što znači, kako je naveo, mogućnost zajedničke nabave s ostalim članicama NATO-a. Ministar obrane najavio je i da će se unutar infrastrukture racionalizirati broj nekretnina, odnosno smanjenje njihova broja za 50 posto, a vojarne koje nemaju kapacitet za razvoj više od 2 tisuće vojnika smatrat će se neperspektivnima.
"Kopnene snage raspolagat će s pet do šest vojarni s infrastrukturom na temelju vojnih baza, a mornaričke snage pored jedne pomorske baze oslanjat će se na civilne lučke kapacitete", rekao je Božinović dodavši kako će zrakoplovne snage raspolagati s dvije zračne baze, a snage za potporu će razvijati logističke baze na dvije lokacije. Glavni vježbovni infrastrukturni objekti koji imaju prioritet, bit će vojni poligoni Slunj i Gašinci.
Ministar Božinović ocijenio je kako će se obrambeni sustav prilagođavati gospodarskom stanju u državi te najavio da izdvajanje 2 posto BDP-a i dalje mora biti cilj za obranu. "Obrambeni proračun će se strukturirati po formuli 50:30:20", rekao je dodavši kako bi udio za opremanje i modernizaciju bio oko 20 posto, operativni troškovi 30 posto, a izdatci za osoblje oko 50 posto.
