Osnivanje posebnog suda za rješavanje radnih sporova u Zagrebu ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković objašnjava činjenicom da se najveći broj radnih sporova vodi na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu te da se na tom sudu bilježi daleko najveći priljev predmeta. Prošle je godine na svim općinskim sudovima u Hrvatskoj primljeno nešto više od 15.400 predmeta iz područja radnog zakonodavstva, od čega se 7.800 predmeta, ili polovica ukupnog broja, odnosi na Općinski građanski sud u Zagrebu.
Osnivanjem specijaliziranog općinskog radnog suda u Zagrebu rješavamo gotovo 50 posto radnih sporova u Hrvatskoj, kazao je Bošnjaković. Ističe i kako je detaljna analiza stanja u tim sporovima pokazala da je, iako se do sada najčešće spominjala brojka od oko 200 tisuća neriješenih sporova iz radnih odnosa, pokazala da je riječ o daleko manjem broju, odnosno da se radi o 30-ak tisuća predmeta.
Podsjećajući kako s početkom rujna ove godine počinje primjenjivati Zakon o kaznenom postupku u cijelosti, Bošnjaković je objasnio da se predloženim izmjenama zakona o sudovima određuju općinski sudovi koji će postupati u kaznenoj grani sudovanja – od ukupno 65 općinskih sudova na kojima su se do sada rješavali takvi predmeti ubuduće bi se na 33 suda mogli voditi kazneni postupci.
Predloženim bi izmjenama tako za rješavanje predmeta iz kaznene grane sudovanja bili nadležni oni općinski sudovi u kojima za to postoje potrebni kadrovi i infrastruktura, objašnjavaju iz Ministarstva pravosuđa. Vezano za primjenu u cijelosti Zakona o kaznenom postupku od 1. rujna ove godine, Vlada je Saboru predložila i novi zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava. Tim zakonom predlaže i daljnju racionalizaciju mreže općinskih državnih odvjetništava, pa bi se od ukupno 55 općinskih državnih odvjetništava spajanjem ustanovila 34 odvjetništva.
Saboru su predložene i izmjene Zakona o sudskom registru kojima bi svi koji žele osnovati novo trgovačko društvo bili obvezni da, uz već postojeću obvezu davanja izjave da nemaju neplaćenih obveza prema državi temeljem poreza i doprinosa, daju i izjavu da nemaju dugovanja prema radnicima za plaće. Posebnim zakonom Vlada predlaže regulirati obeštećenje radnika Salonita iz Vranjica, radnika koji su, nakon zabrane uporabe azbesta, ostali bez radnih mjesta, a riječ je o 170 radnika.
Svaki od tih radnika će dobiti odštetu u iznosu od 219 tisuća kuna i to kroz dvije godine (ove i 2012.), a obvezu osiguranja novca za obeštećenje kao i isplatu preuzima Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Vlada je prihvatila i odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora s Europskom investicijskom bankom (EIB) za projekt razvoja infrastrukture na otocima i u priobalju.
EIB bi tako zajmom od 25 milijuna eura sudjelovao u financiranju izgradnje otočke infrastrukture, poput luka, vodoopskrbe i odvodnje. Uredbom je Vlada utvrdila i da će boravišna pristojba za 2012. godini ostati ista kao i ove godine. Vlada je izviještena i o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz državnog proračuna u prošloj godini. Po iznesenim podacima, prošle je godine za te projekte i programe izdvojeno 489 milijuna kuna, a premijerka Jadranka Kosor napominje kako je u proteklih pet godina za to izdvojeno ukupno gotovo 2,5 milijardi kuna.
Vlada je podržala prijedlog nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine, a premijerka je ponovila je kako treba puno više učiniti na borbi protiv obiteljskog nasilja i nasilnika. Ne mogu biti uspješni i ugledni oni koji kada dođu kući tuku svoju ženu. Tu moramo napraviti puno više, poručila je.
