SDP se usprotivio vladinu prijedlogu da se broj sudova koji postupaju u kaznenoj grani sudovanja, smanji sa 65 na 33 suda, ocjenivši da se radi centralizaciji i grubom nasrtaju na pravosuđe. Nedopuštenim eksperimentiranjem ocijenili su i predloženu racionalizaciju mreže općinskih državnih odvjetništava, kojima bi se do kraja 2019. od ukupno 55 općinskih državnih odvjetništava spajanjem ustanovila 34 odvjetništva. "Najveća nelogičnost je hitnost postupka kojim se ukidaju ukupno 54 pravosudna tijela i to po hitnom postupku uoči samih parlamentarnih izbora", istaknula je Ingrid Antičević Matrinović (SDP), koja predlaže da se s racionalizacijom pričeka dok se ne vide posljedice primjene novog Zakona o kaznenom postupku.
Umjesto decentralizacije, ovi zakonski prijedlozi su primjer centralizacije, rekla je. Podsjetila je kako se ovako "preko noći" mijenjalo i Zakon o kaznenom postupku, te poručila vladi da pravosuđe nije poligon za eksperimetiranje. Ana Lovrin je, pak, u ime HDZ-a odbacila oporbene kritike, naglasivši kako je predloženi zakon usmjeren prilagođavanju cijelog državnoodvjetničkog sustava odredbama novog Zakona o kaznenom postupku koje u cijelosti na snagu stupaju 1. rujna ove godine. "Zato je potrebno osnažiti, kadrovski i infrastrukturno, državna odvjetništva kako bi odgovorila zadaćama koje predviđa novi ZKP.
Tim zadaćama ne mogu odgovoriti mala državna odvjetništva, ona koja prostorno i opremom nisu adekvatno opskrbljena", poručila je Lovrin. Pozdravila je predloženo rješenje iz izmjena Zakona o područjima i sjedištima sudova o osnivanju Općinskog radnog suda u Zagrebu, koji bi kao specijalizirani sud odlučivao u radno-pravnim sporovima. Po tim zakonskim izmjenama za rješavanje predmeta iz kaznene grane sudovanja bili bi nadležni oni općinski sudovi u kojima za to postoje potrebni kadrovi i infrastruktura, objašnjavaju iz Ministarstva pravosuđa.
Osnivanje posebnog suda za rješavanje radnih sporova obrazlažu činjenicom da se najveći broj radnih sporova vodi na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu te da se na tom sudu bilježi daleko najveći priljev predmeta. To pravdaju podacima da je lani na svim općinskim sudovima u Hrvatskoj primljeno nešto više od 15.400 predmeta iz područja radnog zakonodavstva, od čega se 7.800 predmeta, ili polovica ukupnog broja, odnosi na Općinski građanski sud u Zagrebu. U vladi ističu i kako je detaljna analiza stanja u tim sporovima pokazala, iako se do sada najčešće spominjala brojka od oko 200 tisuća neriješenih sporova iz radnih odnosa, da je riječ o daleko manjem broju, odnosno da se radi o 30-ak tisuća predmeta.
