„Prihvaćamo prijedlog o eventualno mogućim dodatnim sredstvima, ali to je moguće samo dodatnom racionalizacijom i uštedama“, odgovorila mu je premijerka Jadranka Kosor. Bačić kaže kako je vrijednost stambenog fonda po odobrenim kreditima oko 455 milijuna kuna. Model subvencioniranja stambenih kredita vratio je optimizam na tržište nekretnina i povećao interes za rješavanje stambenih problema, naglasio je.
Ističe i da, prema do sada odobrenim kreditima, prosječna cijena četvornog metra stana iznosi 1.384 eura što je za oko 420 eura po kvadratu manje od prosjeka u Hrvatskoj. Model subvencioniranja osigurao je do sada najpovoljnije uvjete stambenog kreditiranja – prosječna efektivna kamatna stopa je 4,68 posto godišnje, najniža 4,44 posto, dok je prosječna efektivna kamatna stopa na stambeni kredit prošle godine bila 6,75 posto, kazao je.
Vlada je odlučila i da će država s oko 159,5 milijuna kuna subvencionirati troškove redovnih studija na javnim visokim učilištima u akademskoj 2011./2012. godini. Takvu je odluku Vlada prvi put donijela prošle godine i taj se model pokazao vrlo dobrim u smislu socijalne osjetljivosti, pravednosti i brige za mlade ljude, kazao je ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs.
To je još jedna potvrda da je model redovitog studiranja, u kojem studenti ne bi participirali u bilo kojoj varijanti troškova tako dugo dok su redoviti, moguć, a koji je ugrađen i sadržan i u prijedlozima novih zakona, rekao je. Od ukupno potrebnih 159,5 milijuna kuna u ovoj je godini u proračunu Ministarstva znanosti osigurano 15,9 milijuna kuna, a preostalih 143,5 milijuna osigurano je u projekciji državnog proračuna za 2012. i 2013. godinu.
Saboru je Vlada u drugo čitanje poslala prijedlog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji operatere rasvjete i lokalne jedinice obvezuje da javnu rasvjetu i rasvjetu javnih površina prilagode propisanim standardima, a to će omogućiti i uštede u potrošnji električne energije.
Ukupan trošak javne rasvjete u Hrvatskoj je oko 160 milijuna kuna, a primjena zakona, čija je potpuna implementacija predviđena do kraja 2017., troškove bi mogla smanjiti za pola, kaže Bačić. No, dodaje da provedba traži i velika ulaganja, lokalne bi jedinice to koštalo oko milijardu kuna.
Vlada je odlukom utvrdila i visinu naknade za upravljanje državnom imovinom u obliku dionica i poslovnih udjela čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač država, a kojima upravlja Agencija za upravljanje državnom imovinom.
Oni će naknada Agenciji plaćati za troškove za obavljanje poslova upravljanja dionicama i poslovnim udjelima (prema stvarnim troškovima, npr. troškovima objave javnog natječaja, odvjetničkim i sl. troškovima), za isplaćenu dividendu (1,5 posto od ostvarene dividende), za realiziranu prodaju dionica i udjela (3 posto kupovne cijene) te u slučaju povlačenja dionica s uvrštenja na uređenom tržištu (1,5 posto isplaćene pravične naknade).
Vlada je izviještena i o provedbi Nacionalnog plaća za suzbijanje trgovanja ljudima za prošlu godinu u kojoj je, kako se navodi, identificirano sedam žrtava trgovanja ljudima, većinom su to bile hrvatske državljanke, tri su državljanke susjednih zemalja, a većinom se radi o seksualnom iskorištavanju.