Iako spominju oba totalitarizma, u Rezoluciji je veći naglasak ipak na komunizmu, budući da se, kako se navodi, o njegovim žrtvama i zločinačkom karakteru nedovoljno govorilo sve do njegova sloma 1989. godine.
Otkrivanjem i ocjenjivanjem komunističkih i drugih totalitarnih zločina, te prihvaćanjem odgovornosti i traženjem oprosta postigla bi se pomirba kao krajnji cilj Rezolucije, jer, ističe se, Europa neće biti ujedinjena dok se ne formira zajednički pregled povijesti, priznajući nacizam, staljinizam te fašističke i komunističke režime kao zajedničko naslijeđe.
Prema dopuni Zakona, 23. kolovoza obilježavat će se dostojanstveno i nepristrano, čime će Republika Hrvatska iskazati počast žrtvama te predanost promicanju europskih vrijednosti. Europski parlament je još u kolovozu 2008. donio odluku da se 23. kolovoza proglasi Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, jer su tog dana 1939. dva totalitarna sustava - nacistička Njemačka i komunistički Sovjetski Savez sklopili pakt o nenapadanju, poznat kao sporazum Molotov-Ribbentrop.
Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor posjetila je 25. srpnja ove godine Goli otok, na kojem je bio logor, i zapalila svijeću na spomen-križu, obilježju stradalnicima logora, te je najavila da će do 23. kolovoza, kada će prvi put biti obilježen Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, na Golom otoku i na Sv. Grguru, biti postavljene spomen-ploče.
"Obilježavanje Europskog Dana sjećanja od strane službene vlasti u Hrvatskoj provodi se nažalost deklarativno, kako bi se ugodilo Europi koja nas motri kao budućeg člana EU. Iskreno i stvarno obilježavanje tog dana bio bi čin promjene imena Trga maršala Tita – tog simbola totalitarnog komunističkog režima", izjavio je za Hinu predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ) Alfred Obranić.
Obranić smatra kako "Hrvatska ignorira rezolucije svih tijela EU kojima se osuđuje komunizam". "Takav odnos nije zagonetan, pošto se itekako dobro zna, kako državom vladaju potomci bivših komunista. Oni su na vodećim pozicijama u vlasti, a poglavito su premrežili sve relevantne medije. Nitko od njih se ne predstavlja kao komunist, već sami sebe nazivaju antifašistima, kao da bilo gdje u svijetu postoji opasnost od fašizma", izjavio je Obranić.
"Ime trga po maršalu zločincu je civilizacijska sramota i stoga bi sve oznake ulica i trgova koje veličaju simbole totalitarnih režima trebalo zabraniti", izjavio je. HDPZ obilježava Dan sjećanja na nekoliko mjesta, no glavna svečanost biti će 23. kolovoza u Dubrovniku. Tada će na zgradi Gimnazije podići ploču Stjepanu Wollitzu, kojeg je komunistički režim 1947. likvidirao za vrijeme tzv. suđenja "u ime naroda" na stubištu Gimnazije.
Predsjednik udruge HOZ – Hrvatski Obredni Zdrug – Jazovka Boris Prebeg rekao je kako HOZ Jazovka "načelno podržava dan osude totalitarnih sustava, s time da u Hrvatskoj može vrijediti jedino kao dan jugosrpskog komunističkog režima". "Ali, vrlo smo skeptični prema iskrenosti hrvatskih vlasti i mislimo da je to još jedna floskula za podaničko dodvoravanje Europi, jer po Hrvatskoj još uvijek slobodno šeću krvnici iz tog sustava", ocijenio je Prebeg.
Ustvrdio je kako bi "univerzalni datum za sve mogao biti relativizacija hrvatske žrtve koja je ogromna u odnosu na broj Hrvata, a nitko do sada nije odgovarao". HOZ Jazovka i HDPZ iz Đakova najavili su da će 23. kolovoza položiti vijence i zapaliti svijeće kod spomenika žrtvama komunizma Đakova i Đakovštine.
U ime tih žrtvoslovnih udruga Pero Šola i Ivo Tubanović navode kako ih "žalosti pokušaj prikrivanja, prešućivanja i opravdavanja nekih od zločina" te napominju kako je "velik dio građana bio žrtva i jednog i drugog totalitarnog sustava koji nisu bili hrvatski izbor". Dodaju kako je na izborima 1939. hrvatski narod velikom većinom izabrao HSS na čelu s Vlatkom Mačekom, osvjedočenim antifašistom i antikomunistom.
Udruga ratnih veterana Hrvatski domobran - ogranak Varaždinske Toplice i Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava, najavili su da će 23. kolovoza kod spomen križa na stratištu Leskovec, komemoracijom obilježiti 68. obljetnicu prvih masovnih likvidacija na području sjeverne Hrvatske, u kojoj je, kako navode, "nakon zauzimanja Varaždinskih Toplica od strane partizanskih postrojbi 29. rujna 1943. poubijano više od sedamdeset ratnih zarobljenika".
Društvo za obilježavanja grobišta ratnih i poratnih žrtava i Društvo za obilježavanja grobišta žrtava komunizma najavili su da će danas komemoracijom i misom zadušnicom za žrtve grobišta Sep u Gornjem Hrašćanu u općini Nedelišće obilježiti Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i 66. obljetnicu poratnih masovnih likvidacija stradalih u komunističkim progonima nakon Drugog svjetskog rata, a koja su, kako navode, na grobištu Sep bila potkraj lipnja 1945.
