Janjić je izvijestio da danas u Hrvatskoj djeluje 90 osnovnih i srednjih glazbenih škola koje pohađa 19.789 učenika i 12 škola s programima likovne umjetnosti i dizajna s 1687 učenika. "Ponosimo se time što je broj učenika u umjetničkim školama poprilično rastao, ali to nije slučajno", kazao je Janjić dodajući da ih je u školskoj godini 1984/1985. bilo 2.669, 1999/2000. 13.622, a danas gotovo 20 tisuća.
Većina zastupnika, kako iz vladajućih, tako i iz oporbe, isticali su važnost glazbenog obrazovanja. Na njihove primjedbe da su glazbene i druge umjetničke škole mnogim zainteresiranim učenicima nedostupne, Janjić je odgovorio da je u zadnje vrijeme osnovano nekoliko srednjih glazbenih škole ondje gdje ih dosada nije bilo.
"Tim smo zakonom definirali sve uvjete za upis učenika i želimo dosadašnjim nastavnim planom i programom, a budućim kurikulumima, osigurati da to bude jednako za sve učenike", rekao je Janjić te ocijenio da je nastavni plan poprilično ambiciozno postavljen, posebice u srednjim glazbenim školama.
Zastupnici SDP-a zanimali su se za plaćanje prekovremenog rada nastavnicima, a Janjić je odgovorio da tu postoje neka ograničenja, posebice u dislociranim odjelima, jer s jedne strane nastavnici dio rade gratis jer žele dati djeci što ona traže, a s druge strane im se toliki broj honorarnih sati ne može platiti.
Janjić je potvrdio da je javna rasprava o zakonu o umjetničkom obrazovanju dugo trajala, više od godinu dana, no pozvao je sve zainteresirane da se uključe i nadalje da daju prijedloge i primjedbe, posebice stručnjake koji su i dosad zdušno pomagali.
Zastupnici su kratko raspravili i Zakon o ovlasti Vlade da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Sabora, po hitnom postupku, budući da Sabor može najviše na godinu dana ovlastiti Vladu, a 7. listopada prestaje vrijediti dosadašnji Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora.
Josip Leko (SDP) je rekao da nije sporno da Sabor može delegirati Vladu da uredbama uređuje materiju iz djelokruga i nadležnosti Sabora, osim ljudskih prava i temeljnih sloboda, pozicije nacionalnih prava ili pozicije manjina, izbornog sustava te ustrojstva, djelokruga i načina rada državnih tijela i lokalne samouprave.
Spomenuo je, međutim, uredbu o cijeni plina odnosno ovlaštenje Vlade da određuje cijenu plina nekim subjektima. "I to vlada čini na način da mijenja zakon, a hijerarhija propisa se protivi tome da vlada mijenja zakon i Ustav kaže da može odrediti drugačije", dodao je.
"I, evo ga", odgovorio mu je HDZ-ov zastupnik Emil Tomljanović, "svake godine se otvaraju gotovo identična 'sporna' pitanja može li Vlada intervenirati, kada, u kojim situacijama i kojoj mjeri to čini te je li sve to skupa u skladu s Ustavnom i zakonom".
Nakon što je naveo da tu nema nikakvih ustavnih odstupanja i da je u cijeloj godini bila tek jedna uredba, Miljenko Dorić (HNS/HSU) je napomenuo kako bi bilo dobro najprije u Saboru raspraviti izvješće i onda predložiti Vladi da radi na isti način.
