Tribina je organizirana na poticaj potpredsjednika Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Slobodana Uzelca koji nije mogao nazočiti skupu, a u organizaciji su sudjelovali vladin ured za ljudska prava, primorsko-goranska županija i saborski odbor za ljudska prava i nacionalne manjine.
Predstojnik Vladina ureda za ljudska prava Luka Mađerić je kazao da je zaštita ljudskih prava u EU postala obveznom politikom zemalja članica tek nakon donošenja Lisabonskog sporazuma.
Tako je Hrvatska prva zemlja koja je u pregovaračkom procesu morala ispuniti i mjerila u tom području. To je Hrvatska obavila na visokoj razini i zaključila 23. pregovaračko poglavlje u kojem se nalaze ljudska prava, istaknuo je.
Mađerić je dodao da se dosezanjem određena standarda u zaštiti ljudskih prava ne smije stati jer je razinu tih standarda nužno stalno unaprjeđivati.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina je kazao da u Rijeci i cijeloj županiji nema isključivosti, posebno ne na institucionalnoj razini.
Govoreći o povoljnu stanju ljudskih prava na tome području, istaknuo je da u zadnje vrijeme u nekim drugim europskim državama jačaju tendencije isključivosti i pojavljuju se ksenofobni ispadi.
Zamjenik riječkoga gradonačelnika Željko Jovanović je ocijenio da je Rijeka po mnogo čemu u zaštiti ljudskih prava bila predvodnica u Hrvatskoj pa su neki od primjera riječke prakse poslije pretočeni u zakonske i ustavne odredbe.
Po razini rješavanja pitanja ljudskih i manjinskih prava Rijeka je već u Europi, ustvrdio je. U Hrvatskoj u cjelini, rekao je, sustavno se krši jedno od temeljnih ljudskih prava - pravo na rad i dostojan život od rada.
