Konačni prijedlog zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije predstavio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ističući kao njegov osnovni cilj onemogućavanje budućih slučajeva Tihomira Purde i Vesne Bosanac.
"Naša pravosudna tijela po takvim aktima neće postupati", poručio je ministar. Naglasio je da su njegovo ministarstvo i DORH uložili velike napore u postizanju sporazuma sa srbijanskim ministarstvom pravde i tužiteljstvom za ratne zločine o suradnji te razmjeni informacija i dokaza u predmetima ratnih zločina.
"No, unatoč tomu iz Srbije se pojavljuju optužnice koje unose nemir u hrvatsku javnost i temelje se na nedopuštenim dokazima", rekao je Bošnjaković. Naglasio je da Hrvatska ne može prihvatiti optužnice koje se temelje na djelovanju tužiteljstva bivše JNA po kojima su za ratne zločine optuženi "naši ljudi koji su branili svoje gradove i državu".
Neprihvatljivim je ocijenio i odluku Srbije koja se proglasila nadležnom za sva kaznena djela koja su se u Hrvatskoj dogodila u vrijeme Domovinskog rata, te ponovio kako navedeni zakon ne dovodi u pitanje obveze Hrvatske prema Haškom sudu. Spomenutu odluku Srbije nečuvenom je ocijenila predsjednica Odbora Ana Lovrin (HDZ), ističući da je Hrvatska ranije zakonskim izmjenama omogućila reviziju svih optužnica, pa i pravomoćnih presuda koje su njezina pravosudna tijela donosila tijekom rata, te da isto očekuje i od Srbije.
"Želeći da se pravično, u skladu s visokim standardima pravne države, sudi za ratne zločine, Hrvatska je izmijenila svoj zakon, a sada je apsurdno da žrtvi agresije optužnice dostavljaju agresori", naglasila je. Da je "zakon o ništetnosti" nužan smatra i Josip Salapić (HDZ), koji ističe da je Hrvatska dužna štititi ustavna prava svojih građana, pa i ono na slobodu kretanja.
Zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dragana Novosela zanimalo je, pak, znači li odredba tog zakona, po kojoj Hrvatska više neće postupati po zamolnicama Srbije za pravnom pomoći, da na snazi više ne bi bio ni sporazum između tužiteljstava dviju država o suradnji i razmjeni dokaza u predmetima ratnih zločina.
"Ovom odredbom potpuno prekidamo suradnju u tom području, a to nije dobro. Jedno je negiranje pravnih akata bivše JNA i bivše države, a drugo postupanje po zamolnicima u postupcima koje smo mi inicirali i u kojima počinitelji ratnih zločina trebaju biti kažnjeni bez obzira gdje se nalaze", poručio je Novosel.
Istaknuo je da DORH sigurno ne bi postupao po "lošoj" optužnici kakva je ova zadnja koja je došla iz Beograda. Bošnjaković je odgovorio kako će njegovo ministarstvo razmotriti te prigovore DORH-a, ali i ocijenio kako predloženi zakon nije prepreka daljnjoj suradnji.
Zakonom se propisuje da samo hrvatska pravosudna državna tijela mogu procesuirati hrvatske državljane za kaznena djela ratnog zločina, a ne dovodi se u pitanje izvršavanje obveza koje je Hrvatska preuzela Ustavnim zakonom o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom.
