Zakonom se 'pojačava' da su sve rodiljne i roditeljske novčane potpore izuzete od ovrhe, kao i sva primanja po posebnim propisima, kazala je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Barica Novosel, naglasivši da se time 'pojačavaju' i sva druga zaštićena primanja. Tako je Financijska agencija, bez odgode, dužna obavijestiti uplatitelje svih posebnih primanja i naknada o posebnom računu koji otvaraju ovršenici, a isto tako su uplatitelji dužni odmah uskratiti uplatu primanja i naknada koja se odnose na zaštićena primanja.
Na primjedbu pravobraniteljice za djecu, zakon propisuje i novčanu kaznu za roditelje koji izbjegavaju uplatu alimentacija na posebne račune koje je otvorio drugi roditelj, dodala je Novosel. Državna tajnica Novosel ocjenjuje važnom i izmjenu koja se odnosi na prodaju nekretnina a kojom je propisano da se nekretnina prodaje na trećoj dražbi i to ne ispod jedne polovine njezine vrijednosti.
"Zašto tek sada?", upitala je Ingrid Antičević-Marinović (SDP), navodeći kako su mnogi, zbog neplaćenih nekoliko rata, ostali bez vrijednih nekretnina svojih očeva, djedova i pradjedova pa i zato što su se dosad mogle kupiti u bescijenje odnosno ispod polovice vrijednosti. Podsjetila je i na "veliku pomutnju" kod dužnika čiji su računi bili blokirani.
Najsramotnije je da su invalidnine pa i one braniteljske bile blokirane na računima, a o rodiljama da i ne govorimo, kazala je Antičević-Marinović i upitala tko će odgovarati za to što su ljudi mjesecima bili blokiranih računa. Za sve to je, smatra, kriva loša primjena inače dobrog zakona, a s takom ocjenom složio se i Silvano Hrelja (HNS/HSU) rekavši kako i najbolji zakon ne može doživjeti dobru primjenu ako sustav smatra da su građani tu zbog njega, a ne sustav zbog građana.
Upitao je i kako se mogu zaštiti potrošači od ovrhe za neizvršenu uslugu. "Kako se može zaštititi građanin, pretplatnik HRT-a, koji već više od godinu dana ne prima signale i ne vidi program HRT-a, ali je dužan svaki mjesec plaćati pristojbu, a ako to ne učini, nastupit će ovrha za sva dospjela potraživanja", dodao je.
Ana Lovrin (HDZ) naglasila je da je svrha izmjena ovršnog zakona bolja i učinkovitija provedba ovrhe. "Ovrhe su dugo opterećivale hrvatske sudove o čemu govori i podatak da je od svih neriješenih predmeta otprilike 40 posto ovršnih", kazala je Lovrin.
Složila se s tvrdnjama kako se u provedbi zakona događalo da su ovrhom bila zahvaćena i primanja nad kojima ja zakonom to zabranjeno, te da su se ta primanja mogla zaštititi i riješiti nekim podzakonskim aktom ili pravilnicima umjesto zakonskim izmjenama.
Boro Grubišić je najavio da će HDSSB podržati zakonske izmjene, ali je i upitao što je s nenaplatom poreza poreznih obveznika i to u visokim milijunskim iznosima. "Baš me zanima kako će oni koji duguju stotine milijuna kuna poreza proći u budućim postupcima", rekao je Grubišić.
Saborski zastupnici su popodne kratko raspravili i prijedlog dopune Zakona o zaštiti biljnih sorti kojim se nastoji još bolje urediti to područje nakon donošenja Zakona 1997. i dvaju zakonskih izmjena te ga uskladiti s EU regulativom.
Grubišić je pritom apelirao na Ministarstvo poljoprivrede da povede računa da taj zakon bude na korist Hrvatskoj i potiče proizvodnju i obnovu sjemena tradicionalnih hrvatskih kultura, od češnjaka na dalje. "Ako ga usvajamo samo zato što pristupamo EU, onda je to - tek toliko - i onda Hrvatska od toga neće imati puno koristi", dodao je.
