Mlakar je sa saborske govornice poručio da se vlada na predlaganje deklaracije odlučila svjesna činjenice da svojim internim zakonodavstvom ne može u potpunosti riješiti otvorena pitanja između dviju država vezana uz ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.
No, istaknuo je, deklaracijom se zato šalje jasna poruka kako je za Hrvatsku neprihvatljivo da neka druga država svojim internim pravnim aktom, kakav je zakon kojim je Srbija svoja pravosudna tijela proglasila nadležnima za vođenje postupaka za ratne zločine na cijelom teritoriju bivše SFRJ, svoju jurisdikciju širi na drugu državu.
Takva odluka Srbije, dodao je, nije u skladu s potpisanim sporazumima između pravosudnih tijela Hrvatske i Srbije, te se njome ne mogu riješiti otvorena pitanja.
"Temelj za takvo širenje jurisdikcije ne postoji", poručio je Mlakar, koji je srbijanski zakon ocijenio i međunarodno-pravno neprihvatljivim postupanjem.
U tom je smislu istaknuo da se vlada poziva na međunarodne pravne dokumente, posebno rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i Opće skupštine UN-a, po kojima je bivša SFRJ prestala postojati, te da je njezin raspad dovršen još 1992.
Tim je rezolucijama, naglasio je, nedvosmisleno utvrđeno i da ni jedna republika bivše SFRJ nije isključivi pravni sljednik bivše države, te da ni jedna od njih ne može ni svoje pravne akte temeljiti na aktima SFRJ.
"Deklaraciju smo i predložili jer postupanje pravosudnih tijela Srbije te međunarodne činjenice ne poštuje", rekao je Mlakar te pozvao zastupnike da podrže donošenje deklaracije.
