Europska komisija u srijedu je prihvatila tzv. paket o proširenju, koji sadrži izvješća o napretku svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, povoljno mišljenje za pristupanje Hrvatske EU-u, mišljenje o kandidaturi Srbije i strategiju proširenja za sljedeću godinu. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele upoznao je sa sadržajem danas prihvaćenih dokumenata najprije članove Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta, a nakon toga će održati konferenciju za novinare.
Radi se o posljednjem izvješću o napretku Hrvatske, koja je u lipnju ove godina završila pregovore i koja nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju, najavljenog za 19. prosinca, dobiva status zemlje pristupnice, a ne više zemlje kandidatkinje. Komisija u svom izvješću navodi da je Hrvatska napravila veliki napredak, posebice u području pravosuđa i temeljnih prava te u području koje pokriva poglavlje Pravda, sloboda i sigurnost te da preostali dio posla treba biti obavljen do dana ulaska u EU.
Hrvatska je ostvarila dobar napredak u području koje se tiče funkcioniranja pravne države. Novim zakonima pojačana je neovisnost pravosuđa, poduzete su i odgovarajuće mjere za poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, u borbi protiv korupcije postignuti su pozitivni rezultati, uključujući i slučajeve korupcije na visokoj razini. Poboljšani su zakoni o pristupu informacijama, sukobu interesa i financiranju političkih aktivnosti i postignut je napredak u pogledu nepristranosti suđenja za ratne zločine, navodi Komisija.
Komisija dodaje da se Hrvatska obvezala na nastavak posla kako bi ostvarila održive rezultate, posebice u području reforme pravosuđa i javne uprave, borbe protiv korupcije, manjinskih prava, povratka izbjeglica i procesuiranja ratnih zločina. Hrvatska treba dograđivati postignute rezultate u procesuiranju korupcije te u potpunosti provesti novi preventivni pravni okvir koji povećava transparentnost u javnim nabavama, financiranju stranaka i u području sukoba interesa.
Također se traže daljnji napori prema izgradnji moderne, depolitizirane i prema građanima usmjerene javne službe. Komisija navodi da će pozorno pratiti napredak Hrvatske u svim područjima do dana ulaska u EU. U izvješću se navodi da hrvatsko gospodarstvo nakon tri godine recesije, koja je povećala nezaposlenost, proračunski deficit i dug, pokazuje znakove blagog oporavka. Deficit tekućeg računa je znatno smanjen, ali je vanjski dug nastavio rasti i on predstavlja ključnu slabu točku. Monetarna politika je sačuvala tečaj i financijsku stabilnost.
Komisija navodi da je potrebno provesti strukturne reforme, uključujući reforme tržišta radne snage i poboljšanje poslovne klime. Hrvatska će trebati dovršiti proces restrukturiranja brodogradilišta te pojačati administrativne kapacitete potrebne za provedbu zakona i standarda EU-a te za apsorpciju sredstava iz europskih fondova. Hrvatska je prva zemlja koja je pregovarala prema strožim kriterijima i mjerilima za otvaranje i zatvaranje poglavlja.
Dužnosnici Komisije ističu da je Hrvatska primjer "transformacijske moći" EU-a, navodeći da je ona danas drukčija zemlja u odnosu na stanje prije početka pregovora. Iskustava stečena u pregovorima s Hrvatskom primjenjivat će se ubuduće i u pregovorima s drugim kandidatima. Jedna od naučenih lekcija je i da se pregovori u poglavljima Pravosuđe i temeljna prava (23) i Pravda, sloboda i sigurnost (24) trebaju otvoriti na samom početku pregovora, a zatvoriti na samom kraju procesa.
Ta dva poglavlja pokrivaju područja koja se odnose na pravnu državu te upravljanje vanjskim granicama EU-a, policijsku suradnju između država članica, borbu protiv organiziranog kriminala, pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima. EU u tim poglavljima naročito inzistira na stvarnoj provedbi reformi u praksi i traži dokaze o toj provedbi za što je potrebno određeno vrijeme. Stoga će nastojati da se pregovori u tim poglavljima što ranije otvore kako bi do kraja procesa zemlja kandidatkinja mogla pokazati uvjerljive rezultate.
