Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta u četvrtak će u prvom čitanju raspravljati o dva dokumenta - o nacrtu rezolucije o pristupnom ugovoru s Hrvatskom te o nacrtu rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo u EU-u. Nacrte obaju dokumenata pripremio je parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda.
Vanjskopolitički odbor će o tome glasovati 14. studenoga i onda ga uputiti na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji će o tome glasovati 1. prosinca. Nakon toga će Vijeće EU-a na sastanku 5. prosinca službeno prihvatiti nacrt Ugovora o pristupanju i tada će biti obavljene sve proceduralne pretpostavke za njegovo potpisivanje.
"Europski parlament je suglasan s pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji i s odlukom Vijeća o prihvaćanju hrvatske aplikacije za članstvo", kaže se u nacrtu rezolucije koja ima zakonsku snagu. U nacrtu rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo u EU-u pozdravlja se završetak pristupnih pregovora, "koji su znatno promijenili socijalno-politički, gospodarski i kulturni krajobraz zemlje".
U tekstu se ističe potreba da se nastavi s reformama i navodi da "proces nije dovršen i da ga treba nastaviti jednakom odlučnošću i teškim radom". Prema Swobodinu nacrtu, Europski parlament će pozvati "Komisiju da i dalje strogo i objektivno nadzire pripreme za pristupanje i da pomogne Hrvatskoj da ispuni svoje obveze preuzete u pregovorima". Također se kaže da je "pretpristupni nadzorni mehanizam način da se Hrvatskoj osigura dodatna potpora u njezinim reformskim naporima".
U tekstu se kaže da posebno treba nadgledati reforme u području pravosuđa, temeljnih prava, slobode i sigurnosti, uključujući nepristrano procesuiranje ratnih zločina, borbu protiv korupcije, upravljanje granicama, policijsku suradnju, borbu protiv organiziranog kriminala te u području tržišnog natjecanja, restrukturiranja brodogradnje i čeličnog sektora.
Također se poziva Hrvatsku da nastavi s primjenom pravosudnih reformi, jer je učinkovit pravosudni sustav važan čimbenik za gospodarski razvoj i jačanje povjerenja građana u vladavinu zakona. Europski parlament "smatra jednim od najviših prioriteta" borbu protiv korupcije na svim razinama, posebice na visokoj razini, reformu javne uprave, te uspostavu tijela za provedbu zakona.
Hrvatsku se poziva da nastavi "aktivno poticati i podupirati procesuiranje ratnih zločina i da nastavi surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju", te da i dalje potiče povratak izbjeglica kroz provedbu mjera za stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje. Europski će parlament pozvati Hrvatsku da nastavi održavati dobrosusjedske odnose i da aktivno promiče regionalnu suradnju na svim razinama.
Također se traži "napredak u rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja s nekim susjednim zemljama, posebice u pogledu granica, nestalih osoba, povratka imovine i izbjeglica" te se izražava uvjerenje da "otvorena pitanja bilateralne naravi ne smiju zaustavljati proces pristupanja EU-u zemalja kandidata i potencijalnih kandidata na zapadnom Balkanu".
