c S
Dnevne novosti

Vlada: preraspodjele u proračunu u iznosu 1,57 milijardi kuna

26.10.2011 07:24 ZAGREB, 25. listopada 2011.(Hina), Hrvatska je Vlada na sjednici odlučila o preraspodjelama sredstava u državnom proračunu u ukupnom iznosu od 1,575 milijardi kuna, od čega se 1,3 milijarde kuna odnose na smanjenja ili povećanja unutar proračunskih stavki, a 254,4 milijuna kuna na uštede.

Dodatne su uštede, kako je istaknuto, ostvarene na intelektualnim i osobnim uslugama u iznosu nešto više od 62 milijuna kuna, računalnim uslugama 29 milijuna kuna, uslugama promidžbe i informiranja 13,8 milijuna kuna, nabavi nefinancijske imovine 195,5 milijuna kuna, itd. Po riječima premijerke Jadranke Kosor, dodatnim uštedama i preraspodjelama osigurana su sredstva za nabavu vojne opreme, za MUP, za doplatak za djecu, za poticanje poljoprivredne proizvodnje, itd.

Smanjenje rashoda i uštede su ostvarila ministarstva financija, gospodarstva, regionalnog razvoja, zaštite okoliša, pravosuđa, potom vlada, Sabor i dr. Premijerka je konstatirala kako u ovoj godini nema rebalansa proračuna. To je jasan pokazatelj da znamo upravljati procesima, štedjeti i odgovorno se ponašati i da poštujemo Zakon o fiskalnoj odgovornosti, istaknula je i podsjetila da oporba nije glasovala za taj Zakon.

"Dakle, upravo oni koji nisu glasovali za takvu vrstu odgovornosti koja nam je potrebna u državi, danas najavljuju da bi, ako pobijede na izborima, doveli MMF. A mi dokazujemo i danas, i ovim činom, da znamo upravljati i štedjeti", kazala je. I ministrica financija Martina Dalić ističe kako se i današnjom odlukom osigurava da se već ove godine primjenjuje Zakon o fiskalnoj odgovornosti. Ukupni rashodi izvršit će se kako je planirano i time će se udio rashoda u BDP-u smanjiti za jedan postotni u ovoj godini, a Zakon to traži od 2012. godine, istaknula je.

Procjene pokazuju da će do kraja godine na još nekim rashodnim stavkama biti ostvarene uštede. Procjena je Ministarstva financija da će ukupno izvršenje rashoda biti oko 300 milijuna ispod plana, kazala je Dalić. Premijerka je ponovila kako vlada ni u najtežim godinama krize nije zatražila pomoć MMF-a, a tako će biti i dalje. Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac složio se s osnovnim ciljem prijedloga.

Mislim da je Vlada s vama na čelu učinila baš sve da štedimo, rekao je Uzelac koji smatra kako je i ovo najbolji put da se pokaže da nam nitko izvana ne treba. Uzelac je izrazio i rezervu vezano za Ministarstvo regionalnog razvoja, a navodeći neke primjere napomenuo je i kako nije uspio razgovarati s resornim ministrom. Moja suradnja s ranijim kolegom bila je upravo primjer, ne zato što smo se slagali već što smo zajednički rješavali sporna pitanja, kazao je.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić odgovorio je kako je važno da li su realizirani zacrtani projekti. Komunikacija između nas ne smije biti na uštrb onih koji očekuju da im pomognemo. Pomogli smo, posebno na područjima posebne državne skrbi i nikad nismo vodili računa o političkim opcijama, a kamo li gledali nacionalnu strukturu, rekao je Pankretić i istaknuo da su svi planirani ugovori potpisani.

Kraću polemiku Uzelac-Pankretić izazvao je i prijedlog izmjena Zakona o vodama kojeg je Vlada sa sjednice uputila u saborsku proceduru. Tim se izmjenama omogućava eksploatacija šljunka i pijeska na pojedinim rijekama gdje njihovi nanosi otežavaju plovnost i dovode do erozije obale, a što je uočeno u provedbi Zakona kojim je ta eksploatacija zabranjena od 1. siječnja 2010. Ako ovi razlozi stoje, što smo čekali skoro dvije godine, upitao je Uzelac, a Pankretić uzvratio kako su se pijesak i šljunak trebali nakupiti te da su izmjene pokrenute čim je to utvrđeno.

"Znači morala je proteći neka voda", kaže i premijerka koja također ističe da su izmjene pokrenute nakon što je prošli tjedan čula za problem. Vlada je danas dala državno jamstvo Brodogradilištu Kraljevica za zaduženje u iznosu od 15 milijuna eura kod HBOR-a ili druge banke u zemlji ili inozemstvu. Time se omogućuje završetak izgradnje dva broda, kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač i objasnio da je jamstvo moguće dati jer je sadržano u programu restrukturiranja Kraljevice koje su prihvatili Europska komisija i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.