Za Odluku o raspuštanju glasovalo je 135 zastupnika, jedan je bio suzdržan (HDZ-ovac Dragan Vukić), te jedan protiv (manjinski zastupnik Nazif Memedi). Prijedlog Odluke o raspuštanju Hrvatskoga sabora podnijeli su vladajući klubovi HDZ-a, HSS-a, SDSS-a, nacionalnih manjina te nezavisnih zastupnika.
Ustav RH propisuje da se zastupnici u Hrvatski sabor biraju na mandat od četiri godine, te da se se izbori za novi saziv parlamenta održavaju najkasnije u roku 60 dana od isteka mandata ili raspuštanja Sabora. S obzirom da su izbori za sedmi saziv Hrvatskog sabora najavljeni za 4. prosinca ove godine, Odbor je predložio, a Sabor i izglasao odluku o svom raspuštanju koja na snagu stupa danom donošenja.
Raspuštanjem Sabora, prema odredbama saborskog Poslovnika, mandat zastupnicima se nastavlja, a prestaje danom konstituiranja novoga saziva. Nakon raspuštanja Sabora, predsjednik države donosi odluku o raspisivanju izbora za sastav novoga parlamenta. Nakon što predsjednik raspiše izbore počinje teći rok od 14 dana za predaju i verifikaciju kandidacijskih lista Državnom izbornom povjerenstvu.
Od dana raspisivanja do dana održavanja izbora mora proteći najmanje 30 dana, u okviru kojih se održava i službena predizborna kampanja. Sukladno Zakonu o postupku primopredaje vlasti, od dana raspisivanja izbora vlada ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti, osim, iznimno radi osiguranja nesmetanog rada državnih tijela, imenovati vršitelje dužnosti.
Tzv. tehnička vlada ne smije ni zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim ako bi njihovo nezaključivanje prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ako je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza, i to za poslove za koje se pretpostavlja da će biti okončani do stupanja na dužnost nove vlade. Svaki ugovor zaključen suprotno navedenim odredbama smatra se ništavnim.
U danas raspušteni šesti saziv Hrvatskog sabora na prošlim je parlamentarnim izborima, koji su održani 25. studenoga 2007., izabrano 153 zastupnika. Najviše zastupnika u parlamentu, 66, tada je dobio HDZ, SDP je dobio 56 zastupnika, HNS 7, HSS 6, 8 mandata dobili su zastupnici nacionalnih manjina, od kojih 3 SDSS, po tri zastupnika imali su IDS i HDSSB, HSLS je imao dva, a HSP i HSU po jednog zastupnika.
Sabor je u šestom sazivu održao 24 plenarne sjednice, na kojima je donio više od 800 zakona i drugih akata, među kojima i oko 300 zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije. Šesti saziv Sabora konstituiran je 11. siječnja 2008., a idući dan parlamentarna većina, odnosno vladajuća koalicija koji su činili HDZ, HSS, SDSS, HSLS, HSU i zastupnici nacionalnih manjina izglasala je povjerenje vladi na čelu s tadašnjim predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom.
Sanader je premijersku dužnost obnašao do 1. srpnja 2009., a pet dana iza Sabor je izglasao povjerenje Jadranki Kosor kao novoj premijerki te članovima njezine vlade. Krajem srpnja iste godine vladajuću je koaliciju napustio HSU, a u srpnju 2010. i HSLS, iako su njihovo dvoje zastupnika Ivan Čehok i Antun Korošec, koji je u zastupničkim klupama mijenjao tadašnju potpredsjednicu vlade Đurđu Adlešič, izašli iz HSLS-a i kao nezavisni zastupnici podržali vladu Jadranke Kosor, a njihova bivša stranka izgubila je parlamentarni status.
Vladajućoj većini priklonio se i bivši HNS-ovac Zlatko Horvat, koji zajedno s Čehokom i Adlešič čini Klub nezavisnih zastupnika. Parlamentarna većina, odnosno njezin kvorum u sabornici, u pitanje je dovedena i proteklih tjedana, nakon što su stranke Kukuriku koalicije proglasile bojkot rada u Saboru, a kvorum u sabornici odbili su činiti i zastupnici SDSS-a.
Nakon što dva tjedna zaredom vladajuća koalicija nije uspijevala održati kvorum, to im je pošlo za rukom prije tjedan dana, kada je 77 zastupnika, točno koliko je potrebno za kvorum, u sabornici izglasalo 40-tak zakona i odluka.
