"Reforma hitne pomoći ne može se provesti preko noći, a obiteljski liječnici ne mogu biti rezerva hitne pomoći jer osim što za to nisu dostatno educirani i opremljeni, nisu u stanju taj dodatni posao raditi uz svoj dnevni ritam u kojem obrade 50-60 i više pacijenata, što je dvostruko ili trostruko od europskog prosjeka", izjavio je za Hinu predsjednik KoHOM-a Mario Malnar koji drži da obiteljski liječnici nemaju moralno pravo šutjeti o situaciji u koju su dovedeni.
Naglašava pritom da medicinska sestra ili tehničar te vozač koji čine tzv. tim 2 (T2) hitne pomoći rade bez dovoljne dodatne edukacije dok su dispečeri u centrima hitne medicine, koji samostalno bez liječnika određuju stupanj hitnosti, prošli trodnevni tečaj o tzv. indeksu hitnog zbirinjavanja koji se uvodi. Ministar zdravstva Darko Milinović odgovara da je reforma hitne medicinske pomoći, što bi u KoHOM-u trebali znati, proces od pet godina.
"Proces reforme hitne medicine je započeo i neka štrajkaju zbog toga što su vozila stara preko 12 godina", poručuje Milinović. U reformu se, kaže, i krenulo kako bi se spriječile sitaucije poput onih u Krku i Umagu za koje smatra da nije krivo Ministarstvo, no spreman je podijeliti odgovornost s lokalnom vlašću koja je ukinula dotadašnji punkt hitne pomoći. "U županiji gdje župan ukine punkt hitne pomoći koji je financirala županija ne može biti odgovoran ministar, ali želim pomoći da se to događa što manje", izjavio je ministar u četvrtak novinarima prilikom dodjele nova 33 od ukupno nabavljenih 128 kola hitne koji su kupljeni u sklopu reforme.
Milinović podsjeća kako se u reformu ušlo kako bi se došlo do krajnjeg cilja, a to je da hitna u urbanim sredinama dođe na mjesto događaja unutar deset, a u ruralnim sredinama unutar 20 minuta, te da pacijent bude u roku od sat vremena prebačen na mjesto zbrinjavanja, što smanjuje smrtnost do 50 posto. Dosad je, nabraja, bilo 55 punktova hitne medicinske pomoći s liječnikom, a sad će ih biti 95, što je 40 timova više, uvedeno je 55 timova T2 s medicinskim sestrama i tehničarima.
Promovirali smo novih 157 timova liječnika specijalista hitne medicine, u pet godina bit će promovirano još dodatnih 200 liječnika i 200 medicinskih sestara i tehničara, a županije će godišnje za hitnu dobiti 112 milijuna kuna. "U hitnu će biti uloženo 90 milijuna eura u idućih pet godina. Tko može biti protiv toga i gdje je tu razlog za prosvjed", zaključuje Milinović. Projekt reforme predviđa postojanje Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu kao krovne stručne ustanove, koja već djeluje, te osnivanje županijskih ustanova do kraja godine, u kojima će djelovati dispečerski centar 112. Na njih će se nadovezivati mreža centara obiteljske medicine (COM) u domovima zdravlja, u kojima će raditi 103 tima HMP.
Također, nastavlja se objedinjavanje hitnih bolničkih prijema koji danas postoje samo u KBC-u Zagrebu, KB Sveti Duh i OB Koprivnica, rekao je Milinović. Osim svih akutnih bolnica takav objedinjeni hitni prijam pacijenata dobit će i domovi zdravlja u Metkoviću i Senju jer im je najbliža bolnica udaljena gotovo sto kilometara. O sadašnjoj neujednačenosti govore podatci da najbolje organizirane ustanove Hitne medicine u četiri velika grada - Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, pokrivaju svega 17 posto površine Hrvatske, na kojima živi 40 posto stanovnika, dok 82 jedinice Hitne medicine u domovima zdravlja pružaju tu uslugu na 83 posto teritorija i za 60 posto stanovništva.
U Istarskoj županiji jedan tim Hitne medicine dolazi na 25 tisuća stanovnika, a u Vukovarsko-srijemskoj na 70 tisuća stanovnika, dok Varaždinska i Međimurska županija imaju zajedno sedam timova, koliko ih je ukupno na potezu od Zagreb do Dugopolja. Neujednačenost je vidljiva i u velikim gradova pa jedna jedinica HMP u Zagrebu dolazi na 60 tisuća stanovnika, a u Rijeci na 100 tisuća, kazao je Milinović.
