Veliki broj birača i građana zainteresiran je da na predstojećim parlamentarnim izborima na vlast dođe ona politička opcija koja unaprjeđuje socijalnu državu i štiti socijalnu pravdu, rekao je predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić dodajući kako, iako te vrijednosti nisu samo monopol stranaka socijalne demokracije, ipak se najčešće vežu upravo uz njih.
U Hrvatskoj ih je, kako je kazao Ribić, tri i to SDP, Hrvatski laburisti i Hrvatska ekonomska inicijativa. SDP, čiji se predstavnik nije odazvao pozivu na sudjelovanje na okruglom stolu, po mišljenju Vilim Ribića, izaziva ozbiljnu kontroverzu, a mnogi pripadnici te stranke, kako je rekao, "ne zvuče uvijek socijaldemokratski".
Ribić je prozvao i predsjednika RH Ivu Josipovića, koji dolazi iz socijaldemokratskih redova, rekavši da ni nakon dvije godine nisu otkrili što je to "nova pravednost". Zanimljivo je da struktura ljudi u SDP-u ne vuče na duh radništva: predsjednik stranke je iz diplomatskih krugova, a oni koji utječu na politiku su iz akademskih krugova, kazao je Ribić zapitavši se je li prirodno da stranka koja sebe naziva liberalnom kao što je HNS, a na čijem je čelu krupni kapitalist, ima bliski svjetonazor sa SDP-om.
I Engles je bio industrijalac, nadovezao se profesor s Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan.Po njegovom mišljenju, zadnjih se desetljeća distanca između ljevice i desnice znatno smanjila. Desnica mora prihvatiti socijalnu državu, a ljevica ne može osporiti tržišnu ekonomiju, rekao je Caratan. Ideološke podjele, po njegovom mišljenju, slabe i postaje sve važnije tko može uspješno riješiti društvene probleme.
Tko god dođe na vlast imat će sužen manevarski prostor, ocijenio je Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti dodajući da će svi biti prisiljeni na ograničavanje socijalnih prava i restriktivnu politiku. Osvrćući se na globalnu krizu čelnik Hrvatske ekonomske inicijative Ljubo Jurčić je ustvrdio kako je problem Europe u tome što nisu 'jedinstvena obitelj'.
"I dok u Americi konkuriraju kompanije, u Europi konkuriraju države", naglasio je. Što se tiče Hrvatske, kazao je, uz postojeći model imamo još godinu-dvije da nas sustigne grčki sindrom. Zaštite radničkih prava nema sve dok radnik ne bude mogao birati radno mjesto, kazao je Jurčić, dodavši kako mi imamo najmanju zaposlenost u Europi.
Čelnik Hrvatskih Laburista Dragutin Lesar je podsjetio kako velik broj hrvatskih radnika nije pokriven kolektivnim ugovorima, a upravo bi kolektivni ugovori trebali biti instrument dogovora odnosa rada i kapitala.
