Parlamentarni su izbori 4. prosinca do tada vladajući HDZ 'poslali' u oporbu, a vlast u Hrvatskoj s osvojenih 80 zastupničkih mandata preuzele su stranke Kukuriku kolacije - SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a. Predsjednik Republike Ivo Josipović je 14. prosinca mandat za sastav nove vlade dao Zoranu Milanoviću čija je Vlada 23. prosinca dobila povjerenje Sabora. Isti je dan u Banskim dvorima obavljena i primopredaja vlasti, a dotadašnja predsjednica Vlade Jadranka Kosor novom je premijeru Milanoviću predala opširno izvješće o radu Vlade RH u njenom mandatu te izvješće o stanju javnih financija. Kosor je na čelu hrvatske Vlade bila od srpnja 2009., a i u 2011. prioritetima u radu svoje Vlade označila je ulazak u EU, gospodarski oporavak i borbu protiv korupcije.
Ova će godina ostati upamćena kao godina u kojoj je Hrvatska zatvorila pristupne pregovore i potpisala ugovor o pristupanju - 30. lipnja zatvorena su i zadnja poglavlja, a 9. prosinca premijerka Kosor i predsjednik Republike Ivo Josipović potpisali su u Bruxellesu pristupni ugovor. Potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u predstavlja vrhunac međunarodne afirmacije zemlje, a Hrvatska se vraća u obitelj europskih naroda kojoj je oduvijek i pripadala, kazala je Kosor na svečanosti u Bruxellesu. Tim je potpisom Hrvatska umjesto kandidatskog statusa dobila status pristupajuće zemlje Unije, a 28. članica EU postat će 1. srpnja 2013. Jedno od najtežih poglavlja u pregovorima bilo je pravosuđe pri čemu su, uz neovisnost sudstva i suradnju s Haškim sudom, europske poruke posebnu važnost stavljale na borbu protiv korupcije.
Kosor je i tijekom ove godine višekratno ponavljala opredijeljenost svoje Vlade za nultu toleranciju na korupciju te poručivala da ne postoje nedodirljivi, da se u borbi protiv korupcije i kriminala nitko nema pravo ustrašiti i posrtati. U 2011. na 'vidjelo' je izašlo niz afera, a optužnica je podignuta i u, po mnogima, aferi svih afera - Fimi media. U toj se aferi, uz bivšeg premijera Ivu Sanadera, na udaru USKOK-a našao i sam HDZ kao pravna osoba i to je prva hrvatska politička stranka protiv koje je podignuta optužnica. Vlada premijerke Kosor i u ovoj je godini gotovo svaku sjednicu započinjala točkama vezanim uz provedbu programa gospodarskog oporavka.
Tako je Vlada primjerice olakšala uvjete za kreditiranje poduzetnika po modelu A, predložila Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita, a pohvalila se i dobrim rezultatima turističke sezone, time da je ova godina bila prva u posljednjih desetak bez rebalansa proračuna. No, niz je problema i dalje otvoren, primjerice nezaposlenost je ponovno premašila brojku od 300 tisuća, nelikvidnost je premašila 40 milijardi kuna, a nakon što je hrvatska brodogradnja sredinom godine dobila pozitivnu ocjenu Bruxellesa za planove restrukturiranja, proces privatizacije je zastao i čekaju se potezi nove Vlade.
Vlada HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera najavila je i niz investicijskih projekata, među kojima su i projekt Brijuni Rivijera, novi putnički terminal Zračne luke Zagreb, projekti u energetici i nizu drugih područja. Ostavljamo 20 milijardi kuna investicijskog potencijala u onome što smo već pokrenuli ove godine, kazala je Kosor i na zadnjoj sjednici svoje vlade, održanoj 16. prosinca. Vlada kojoj je na čelu bila Jadranka Kosor u proljeće se suočila i s prosvjedima u Zagrebu i nekim drugim gradovima kojima su prosvjednici, okupljeni preko društvene mreže Facebook, tražili ostavku vlade i raspisivanje izbora, a tijekom godine suočavala se i s prosvjedima poljoprivrednika, ribara, radnika u nekoliko tvrtki, primjerice Dalmacijavina, Đakovštine, KIO Keramike, itd.
Veliku pozornost javnosti i u zadnjoj godini mandata HDZ-ove vlade izazvalo je nekoliko zakonskih prijedloga. Saboru je Vlada u 2011. uputila 249 zakonskih prijedloga, a na njen je prijedlog Hrvatski sabor donio njih 218. Niz je prijepora izazvao vladin prijedlog Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije. Taj zakon, kojim su ništetnima i bez pravnog učinka proglašeni svi pravni akti bivše JNA, njezinih i pravosudnih tijela bivše SFRJ i Srbije koji se odnose na Domovinski rat, Sabor je donio u listopadu, no o njemu će se morati očitovati i Ustavni sud, jer je ocjenu njegove suglasnosti s Ustavom krajem prosinca zatražio predsjednik Josipović.
Pozornost javnosti izazvali su i prijedlozi koji na kraju ili nisu prošli u Saboru ili mu nisu bili ni upućeni. Vlada je tako predložila i izmjene Ustava RH kojima je predlagala da se prava hrvatskih branitelja reguliraju ustavnim zakonom, no taj prijedlog, za čije je izglasavanje potrebna dvotrećinska većina svih zastupnika, na kraju nije prošao zbog protivljenja oporbe. U dva je navrata premijerka najavljivala i izmjene Zakona o privatizaciji INA-Industrija nafte d.d. po kojima nitko, osim hrvatske države, u toj kompaniji ne bi mogao imati više od 49 posto vlasništva. No, u travnju je od toga odustala, jer je odlučila sačekati rezultate istrage koje je pokrenulo Državno odvjetništvo o spornoj kupovini dionica Ine, a za prijedlog iz listopada Europska je komisija rekla da u predloženom obliku nije u skladu sa zakonodavstvom EU-a.
Statistika rada Vlade premijerke Kosor u zadnjoj godini njena mandata pokazuje da je Vlada održala ukupno 64 sjednice, na njima je odradila 1487 točaka dnevnog reda, donijela je 1923 akata - 249 zakonskih prijedloga, 137 uredbi, 674 odluka, 440 zaključaka, 374 rješenja, itd. Šest dana nakon preuzimanja vlasti, 29. prosinca, prvu je sjednicu održala Vlada premijera Milanovića koji je i s te sjednice poručio da se poreznom reformom neće povećati ukupno porezno opterećenje. Konkretni potezi i detalji reforme Vladu čekaju u idućoj godini, a prvi će joj veliki izazov biti prijedlog proračuna za 2012.
