Uz ta dva zakona, na snagu s početkom godine stupaju i izmjene i dopune Zakona o sudskim pristojbama, Zakona o hrvatskom državljanstvu, kao i novi Zakon o strancima te o Zakon zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, itd. Dopunama dvaju mirovinskih zakona utvrđeno je da se dodatak na mirovinu, na koji pravo imaju umirovljenici koji su mirovinu ostvarili 1999. i kasnije, a koja iznosi od 4 do 27 posto pripadajuće mirovine, od početka iduće godine postaje sastavni dio mirovine. Po podatcima iz srpnja 2011. godine, pravo na dodatak na mirovinu imalo je oko 300.000 korisnika, a prosječan je iznos dodatka bio oko 351 kunu mjesečno.
Građani će s početkom 2012. plaćati i neke nove sudske pristojbe, a za neke će trebati dati puno više novca. Među novim sudskim pristojbama su i one za e-podneske kojima se traži upis u EOP zemljišne knjige, a iznosit će 30 kuna, što je iznos koji će se ubuduće plaćati i za ispise iz baze zemljišnoknjižnih podataka izdane na zahtjev stranke, itd. Uvode se i sudske pristojbe na neke procesne radnje kao što su pristojba na presudu zbog ogluhe, na imenovanja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih tumača, znatnije se povećavaju pristojbe za žalbu i reviziju protiv presude te žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, dok se pristojba uopće ne bi plaćala na sudsku nagodbu donesenu tijekom prvostupanjskog postupka, itd.
Zakon kaže i da će ubuduće prisilnu naplatu sudskih pristojbi provoditi Fina, umjesto Porezne uprave. Od početka 2012. nova pravila vrijede i za predlaganje propisa kako ih definira Zakon o procjeni učinaka propisa. Tom se procjenom analiziraju pozitivni i negativni učinci propisa, osobito na gospodarstvo, uključujući i financijske učinke, na područje socijalne skrbi, zaštite okoliša, a predviđa i veće sudjelovanje javnosti. Sam postupak procjene provodit će se u šest koraka - prethodna analiza postojećeg stanja, savjetovanje s javnošću, pribavljanje mišljenja tijela nadležnih za gospodarstvo, socijalnu skrb i zaštitu okoliša, izrada propisa i prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa, javna rasprava o tomu te njihovo upućivanje na suglasnost Vladinu Uredu za zakonodavstvo i potom u daljnji postupak.
Zakonska je novina i donošenje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti, a taj plan Vlada treba donijeti u zadnjem kvartalu tekuće godine za sljedeću godinu. S početkom Nove godine stranci će hrvatsko državljanstvo moći steći ako u Hrvatskoj naprekidno borave osam, a ne više pet godina. Na snagu, naime, stupaju izmijenjene odredbe Zakona o hrvatskom državljanstvu, po kojima stranac prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo ako živi u Hrvatskoj s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i ima odobren status stranca na stalnom boravku. Uz dosadašnje poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, traži se i poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja.
Jasnije je definiran pojam pripadnika hrvatskog naroda te iseljenika, te propisuje stjecanje hrvatskog državljanstva iseljenika, njihovih potomaka do trećeg stupnja srodstva u ravnoj liniji i njihovih bračnih drugova. Definiran je i način dokazivanja pripadnosti hrvatskom narodu te propisuje da se ono utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.
Osobama koje su rođene na teritoriju Hrvatske, a ranije su zatražile otpust iz hrvatskog državljanstva i uzele drugo, ponovno dobivanje hrvatskog državljanstva vezuje se uz prestanak stranog. U Zakon je unijeta i odredba prema kojoj osobe koje su na dan 8. listopada 1991. imale prebivalište u Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak, a do danas nisu stekle državljanstvo, ispunjavaju pretpostavke za stjecanje državljanstva u pogledu duljine prijavljenog boravka. Na snagu s 1. siječnja 2012. stupa i novi, s direktivama EU usklađen Zakon o strancima kojim se ubrzava postupak odobravanja boravka i rada stranaca u Hrvatskoj.
Zakonske su novine pritom posebno vezane uz vizni režim, pa se primjerice ukida mogućnost izdavanja vize na zajedničku putnu ispravu, propisuje da osobe koje su upisane kao sukorisnici u putnu ispravu podnose zasebni zahtjev te se utvrđuju minimalni uvjeti kako bi zahtjev za izdavanje vize bio zaprimljen. Propisuje se mogućnost da vize za Hrvatsku izdaju i diplomatske misije ili konzularni uredi drugih država s kojima je Hrvatska sklopila dvostrani ugovor o zastupanju, kao i da u postupku izdavanja viza sudjeluje komercijalni posrednik ili vanjski pružatelj usluga.
Novina u području viza je i uvođenje instituta žalbe na odluku o odbijanju vize koja se dostavlja strancu u pisanom obliku na propisanom obrascu, a o žalbi odlučuje povjerenstvo pri Ministarstvu vanjskih poslova. Novi zakon uvodi i izdavanje jedinstvene dozvole za boravak i rad unutar i izvan godišnje kvote, koju će izdavati policijska uprava ili postaja. S prvim danom Nove godine na snagu će stupiti i Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, a kojim se uz ostalo zabranjuje korištenje javne rasvjete koja raspršuje svjetlo iznad horizonta u postotcima većim od propisanih graničnih vrijednosti.
Također je njime zabranjeno, postavljanje svjetiljki koje izvana rasvjetljavaju zaštićeni prostor više od dopuštenih vrijednosti, kao i rasvjetljavanje prometnica na način da se svjetlo raspršuje u okoliš iznad propisanih dopuštenih standarda te rasvjetljavanje oglasnih površina uz prometnice nenaseljenih područja.
