Prema novom nacrtu ugovora o pojačanoj ekonomskoj uniji na kojem radi radna skupina na čelu s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyom, Europska komisija će moći u ime zemalja potpisnica ugovora o fiskalnoj uniji, pokrenuti postupak pred Europskim sudom pravde protiv neke zemlje koja krši dogovorena pravila o proračunskoj disciplini.
U prethodnoj verziji nacrta ugovora nije eksplicitno spominjana uloga Europske komisije. U odnosu na prvotni nacrt ugovora, novost je i da bi on stupio na snagu nakon što bude ratificiran u najmanje 15 zemalja članica eurozone, dok se ranije govorilo o devet zemalja.
Britanski premijer David Cameron obećao je da će "učiniti sve" da se zajedničke institucije EU-a ne koriste u fiskalnoj uniji, čijom članicom Britanija ne želi biti, ali je priznao da ima "pravnih poteškoća" da bi se takva blokada mogla provesti.
Čelnici EU-a, predvođeni Njemačkom i Francuskom namjeravali su kroz promjene Lisabonskog ugovora pojačati proračunsku disciplini i ekonomsko upravljanje eurozonom kako bi zadobili povjerenje financijskih tržišta da će članice te zone ispunjavati obveze prema svojim vjerovnicima.
Za promjene Ugovora o EU-a potrebna je suglasnost svih zemalja članica i nakon što je Britanija stavila veto, ostale članice su odlučili zaključiti zaseban međuvladin ugovor koji bi mogao biti potpisan početkom ožujka.
Tada se pojavilo pitanje uloge europskih institucija, Komisije, Parlamenta, Europskog suda pravde, u novom fiskalnom paktu, budući da je riječ o zajedničkim institucijama svih zemalja članica, dakle i Velike Britanije.
