Predsjednik Laburista Dragutin Lesar u četvrtak je u pauzi sjednice Kluba zastupnika izjavio za Hinu kako su u saborsku proceduru uputili prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskog jezika, te prijedloge dopuna Općeg poreznog zakona, Zakona o poreznoj upravi te Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
Za prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskog jezika Lesar je izjavio kako je on već bio upućen u saborsku proceduru 2009, ali, dodaje, tadašnja vlast nikada nije otvorila raspravu o njemu. Naglašava kako su ga ponovno uputili u saborsku proceduru jer smatraju da je Hrvatskoj takav zakon potreban prije ulaska u Europsku uniju.
Ocijenivši kako su Zakon o poreznoj upravi i Opći porezni zakon međusobno sadržajno vezani, Lesar je naglasio kako bi prihvaćanjem izmjena i dopuna koje su predložili, Porezna uprava imala obvezu da kod svakog poreznog obveznika izvrši usporedbu prihoda s jedne strane, vrijednosti imovine i imovinu s druge strane, kako bi se "izbjegle situacije da se tek USKOK-ovim predmetima ili medijskim aferama saznaje da netko ima kolekciju satova ili vrijednih umjetnina u vrijednosti nekoliko milijuna eura".
"To bi dovelo do nove pozicije Porezne uprave koja bi pratila prihode i rashode poreznog obveznika i time u velikoj mjeri sprječavala neplaćanje poreza, utaju poreza, korupciju, lihvarenje i sve ono što se u Hrvatskoj doista zbiva", kazao je Lesar. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti je, naglašava Lesar, sporan u dijelu koji se tiče "žena koje ispadaju iz sustava prava naknada za vrijeme nezaposlenosti, a još uvijek ne ostvaruju pravo na mirovinu" a problem je, kako kaže, nastao nakon promjena mirovinskih propisa kada je povećan starosni uvjet za odlazak u mirovinu.
Lesar smatra da bi, kako bi tu nepravdu ispravili, ovom promjenom zakona omogućili da žene koje su na Zavodu s pravom naknade do prvog uvjeta za mirovinu, naknadu primaju tako dugo dok ne steknu uvjete za mirovinu i po produženom roku, kazao je Lesar. Dodao je kako je to pravo u prosjeku prošle godine izgubilo oko tri tisuće žena, dok bi ove godine, procjenjuje Lesar, ta brojka mogla biti duplo veća ukoliko vladajući ne prihvate prijedlog zakona.
