U Hrvatskoj nije dopuštena sadnja GMO-usjeva, a što se tiče hrane za ljude, ona mora biti odgovarajuće označena ako sadrži više od 0,9 posto GMO sastojaka, što je u skladu s propisima EU. No, navodi Zelena akcija, dobra je vijest da u cijeloj Europi trgovinski lanci GMO proizvode ni ne drže zbog nezainteresiranosti kupaca.
Unatoč tome što je hrvatsko zakonodavstvo o GMO-ima jedno od restriktivnijih u Europi, zasada nema razloga da ono i u slučaju hrvatskog pristupanja EU ne ostane isto, navodi Zelena akcija. U većini zemalja članica GMO usjevi se u praksi ne siju, te postoje primjeri zemalja članica čije je zakonodavstvo jednako restriktivno kao Hrvatsko, dodaje se u priopćenju.
"Hrvatska će trebati donijeti još neke provedbene propise, a neke procedure autorizacije koje su se do sada provodile u Hrvatskoj, bit će ukinute. Ipak, odnos prema GMO-ima se u bitnome neće promijeniti, ako ne dođe do nekog značajnog zaokreta u politici EU na tom polju, što je malo vjerojatno jer postoji više zemalja članica koje konzekventno zagovaraju restriktivnu legislativu i za očekivati je da će to činiti i u budućnosti. Također, javnost u EU najvećim je dijelom protiv GMO-a, a tu je i nezanemariv utjecaj nevladinih organizacija čije su kampanje u posljednjih 20-ak godina očito dale rezultata, te je najveći dio Europske unije ostao slobodan od GMO usjeva. S ponosom možemo naglasiti da ovo, zahvaljujući i nekim prošlim kampanjama Zelene akcije, vrijedi i za Hrvatsku", navodi ta udruga za zaštitu okoliša u priopćenju nakon održanog okruglog stola o pridruživanju EU i kontroli GMO u Hrvatskoj.
Govornici na okruglom stolu bili su Mute Schimpf iz Friends of the Earth Europe, Jagoda Munić iz Zelene akcije, Domagoj Šimić iz Odbora za uvođenje GMO-a u okoliš pri Ministarstvu zdravstva i Davor Percan iz Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj. Okrugli stol održan je u sklopu projekta "Utjecaj hrvatskog pridruživanja EU na zdravlje i okoliš" kojeg financira EU kroz program IPA INFO 2009.
