"Naša je procjena da bismo do konca tjedna mogli imati dogovor", rekao je član ureda grčkog ministra financija Evangelosa Venizelosa novinarima čekajući završetak sastanka koji su o tom pitanju održali direktor Instituta za međunarodne financije (IIF) Charles Dallara, grčki premijer Lucas Papademos i njegov ministar financija.
Pregovori, naglo prekinuti u petak, čiji je ishod još nejasan, zabrinjavaju tržišta. Zbog nepostizanja dogovora Ateni u ožujku prijeti nekontrolirani stečaj koji u konačnici ugrožava opstojnosti i same eurozone. Zemlja nije kadra isplatiti oko 14 milijarda obveznica koje oko 20. ožujka stižu na naplatu. U srijedu ujutro grčki ministar financija nije isključio mogućnost "pozitivnog rezultata još tijekom večeri" u vezi s dogovorom o izlasku iz dužničke krize.
Papademos je u razgovoru za International Herald Tribune od srijede opetovao svoj optimizam. "Dogovor će se postići vrlo skoro", istaknuo je. Grčka pregovara na dvjema stranama. Nada se da će joj privatni vjerovnici (banke, osiguravateljske tvrtke, spekulativni fondovi) otpisati barem polovicu duga koji posjeduju, ili 100 milijarda eura, a zauzvrat bi dobili nove obveznice s duljim rokom otplate koji bi se protegnuo na 30 godina.
No Grčka ujedno računa da će EU, MMF i Europska središnja banka (ECB) odobriti drugi paket pomoći od 130 milijarda eura o kojemu je načelni dogovor postignut u listopadu i koji je, kako je podsjetio Papademos, nužan da bi se spriječio stečaj u ožujku. Kako su ova dva procesa povezana i međusobno ovisna, pregovori s privatnim vjerovnicima o otpisu duga, prvi domino u toj igri, poprimaju razmjere velikih međunarodnih pregovora u kojima sudjeluju i MMF i zemlje eurozone.
U petak su pregovori zapeli oko kamatne stope koju Grčka treba isplatiti na te nove obveznice. MMF je priopćio da mu treba još barem 500 milijarda dolara za suzbijanje krize u eurozoni i saniranje njezinih posljedica na svjetsko gospodarstvo.
