Vladine mjere i smjernice za izradu proračuna, koje su usvojene na sjednici u četvrtak, predviđaju smanjenje rashoda državnog proračuna za 4,6 milijarde kuna, tako da bi rashodi proračuna iznosili 117,6 milijardi kuna, prihodi bi bili 108 milijardi kuna, a deficit državnog proračuna 9,6 milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a. Podiže se opća stopa PDV-a s 23 posto na 25 posto, smanjuje PDV za dječju hranu, ulja, masti i račune za vodu te produljuju rokovi plaćanja PDV-a na 45 dana. Također se smanjuje stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 15 posto na 13 posto, a povećava neoporezivi dio plaće i mijenjaju porezni razredi.
Premijer Zoran Milanović poručio je da državni proračun mora biti realan i ambiciozan kako bi potaknuo razvoj, jer mala je korist od fiskalne stabilnosti ako zemlja stoji i ne ide naprijed. Pokretači rasta moraju biti izvoz roba i nove investicije, rekao je Milanović naglasivši da je izlazak iz krize moguć jedino uz gospodarski rast koji će otvarati nova radna mjesta. Vlada u godini u kojoj su u cijeloj Europi vrlo nepovoljne okolnosti očekuje gospodarski rast od 0,8 posto, a 'tajna uspjeha' je u rastu državnih investicija. Nakon dramatičnog pada bruto investicija u 2010. za 11,3 posto te u 2011. za 7,3 posto, Vlada u ovoj godini optimistično planira rast investicija od 7,4 posto.
Također se u idućim godinama predviđa postupno ubrzanje realnog rasta BDP-a, u 2013. godini za 1,5 posto, a u 2014. za 2,5 posto, dok bi inflacija kroz to vrijeme bila na razini od 2,5 posto. 'Sveto trojstvo' Vladine politike u tom razdoblju su održivost javnih financija u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, stvaranje preduvjeta za pokretanje gospodarskog rasta i zaštita socijalno najosjetljivijih skupina društva, rekao je Milanović. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić ocijenio je kako je to vrlo optimističan scenarij, a u slučaju pogoršanja situacije Vlada ima i "drugu liniju obrane", odnosno još radikalnije rezanje potrošnje. Najavio je niz razgovora s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija, od MMF-a i Svjetske banke do rejting agencija, u slijedećih tjedan dana.
Vlada mora u iduća tri tjedna do mjesec dana definirati sve projekte za investicije koje bi ove godine trebale ukupno dosegnuti čak osam milijardi kuna, dodao je Čačić. Ministar financija Slavko Linić istaknuo je kako se većina investicija planira usmjeriti u projekte kojima se uvoz zamjenjuje domaćom proizvodnjom. Investicije u električnu energiju, plin i prijevoz (luke i željeznica) napokon će potaknuti rast realnog sektora, ustvrdio je Linić. Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić upozorio je na dodatni deficit, koji nije ušao u smjernice, od tri milijarde kuna na ime dospijeća određenih jamstava, duga umirovljenicima i deficita HAC-a i ARZ-a. To znači da bi ukupni deficit zapravo iznosio 4 posto BDP-a, što bi bilo za 2,1 postotni bod manje nego lani, a ako to Vlada uspije ostvariti bit će to odličan rezultat, kazao je Grčić.
Prema smjernicama, povećava se iznos osnovnog osobnog odbitka s 1.800 na 2.200 kuna, mijenjaju se porezni razredi, a stope poreza ostaju iste (12, 25 i 40 posto). Ukupni godišnji efekt tih mjera je smanjenje prihoda od oko 250 milijuna kuna. Podiže se opća stopa PDV-a s 23 na 25 posto, a na pojedine proizvode (ulja, masti, dječja hrana, opskrba vodom) primjenjivala bi se stopa od 10 posto. Ukupni godišnji efekt bio bi povećanje prihoda od oko 2,5 milijardi kuna. Vlada planira ukidanjem pretporeza na troškove reprezentacije i korištenja automobila ostvariti godišnji efekt u visini od 550 milijuna kuna. Vlada također planira smanjiti PDV na dio usluga u turizmu i ugostiteljstvu, ali od 1. siječnja 2013. godine.
Rast PDV-a bez sumnje će dovesti do povećanja cijena, a Vladina projekcija predviđa rast za 1,4 posto s obzirom na strukturu potrošačke košarice, ali to će se pokušati kompenzirati nižim stopama PDV-a, povećanjem neoporezivog dijela plaće, usklađivanjem mirovina i poticanjem novog zapošljavanja. Premijer Milanović je pritom ustvrdio kako unatoč rastu opće stope PDV-a nema razloga za lančano povećanje cijena. Povećanje PDV-a je u ovom okolnostima nužda, a Vlada će nastojati pomoći srednjem sloju, onima koji zarađuju između 3.500 do 8.000 kuna, rekao je Milanović. Stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, koju poslodavci plaćaju na bruto plaće, smanjila bi se s 15 na 13 posto, što bi ukupno na godišnjoj razini bilo smanjenje proračunskih prihoda od oko 2,4 milijarde kuna.
Na rashodovnoj strani proračuna raste iznos potreban za mirovine (0,5 milijardi kuna) i za kamate (1,2 milijarde), a smanjuju se rashodi za zaposlene (oko 2 milijarde kuna), materijalne rashode (350 milijuna kuna), subvencije (1,4 milijarde kuna), naknade građanima i kućanstvima (0,5 milijarde kuna) te ostali rashodi (oko 2 milijarde kuna). Što se prihodovne strane proračuna tiče, na sjednici je istaknuto da nema rizika za prihode jer je procjena napravljena vrlo konzervativno, odnosno nisu uračunati inflacija, povećanje PDV-a i predviđeni rast BDP-a.
