"Nitko tko je počinio ratni zločin ne smije ostati nekažnjen", kazao je hrvatski predsjednik dodajući kako je važno izbjeći politiziranje ratnih zločina. Josipović je ovo kazao na konferenciji za novinstvo održanoj nakon drugog trilateralnog neslužbenog sastanka na kojemu je sudjelovao i predsjednik Srbije Boris Tadić te članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Bakir Izetbegović i Nebojša Radmanović.
Po riječima Ive Josipovića, on i Tadić suglasni su kako je potrebno sklopiti bilateralni sporazum kojim bi se osiguralo procesuiranje počinitelja ratnih zločina prema mjestu njihova prebivališta kako se nikada više ne bi ponovio slučaj poput onoga hrvatskog branitelja Tihomira Purde koji je u BiH uhićen po tjeralici iz Beograda. Josipović je kazao i to kako je Hrvatska spremna poduprijeti svoje susjede na putu ka EU.Potvrdio je kako "spektakularnih rezultata" od prvog trilateralnog sastanka na Brijunima u ljeto 2011. godine nije bilo, no nekih malih pomaka jest.
Pritom je spomenuo napredak na planu rješavanja sudbina nestalih, a naznačio je kako je otvorena i mogućnost da se granični sporovi rješavaju arbitražom onako kako to Hrvatska radi sa Slovenijom.Po riječima Borisa Tadića, nakon sastanka na Brijunima ipak se dogodilo nešto veoma važno, a to je uhićenje dvojice preostalih ratnih zločinaca (Ratka Mladića i Gorana Hadžića) koji su tada još bili na slobodi. Tadić je kazao kako vladavina prava ima veliku važnost te je rekao kako stoga i podupire Josipovićevu inicijativu jer Srbija želi da svi počinitelji ratnih zločina budu procesuirani.
"Svaki pravni proces može otkriti nove činjenice", kazao je Tadić založivši se i za rješavanje problema nestalih ustvrdivši kako pravosudna tijela Srbije vrlo dobro rade na rješavanju tih pitanja te kako će se istražiti zločini u logorima u Srbiji nakon pada Vukovara.Srbijanski je predsjednik ocijenio i kako se u zemljama regije gospodarska pitanja također ne bi smjela zanemariti. "Potrebno je u vremenu pred nama pronaći skrivene resurse za unutarnji ekonomski razvoj", kazao je Tadić dodajući kako je to posebice važno i zbog izazova pred kojima je Europska unija.
Izrijekom je spomenuo dovršetak paneuropskih prometnih koridora i izgradnju dvotračne željezničke pruge na koridoru 10.Odgovarajući na novinarsko pitanje, Tadić je kazao kako se ne slaže sa stajalištem predsjednika Liberalno-demokratske partije Srbije (LDP) Čedomira Jovanovića kako je Republika Srpska nastala na genocidu počinjenom u Srebrenici.Dodao je i kako je spreman na susret s kosovskim premijerom Hashimom Thacijem no pod uvjetom da taj razgovor "ne bude iskorišten za promoviranje kosovske nezavisnosti".
Po riječima Željka Komšića, sugovornici su pozdravili napredak u uspostavi vlasti u BiH, ali i referendum u Hrvatskoj kojim je podržano pridruženje Europskoj uniji.Borba protiv organiziranog kriminala, po Komšićevim je riječima ipak imala prioritetno mjesto pa je konstatirano kako suradnju na tom planu treba pojačati. Dogovoreno je da se slično poduzme i na planu organiziranja sportskih natjecanja i zajedničkog apliciranja za fondove EU. "Mi ćemo od vlada kao predsjednici država tražiti da odmah započnu rješavati probleme koji već dugo stoje", kazao je Komšić.
Potvrdio je kako BiH ima zadršku u odnosu na mogući trilateralni sporazum o procesuiranju ratnih zločina jer unutar te zemlje nema suglasnosti oko tog pitanja. "Moje je stajalište i prirodno je stanje da se sudi po mjestu izvršenja zločina", pojasnio je Komšić dodajući kako je moguće da će BiH dati "političke ovlasti" Tužiteljstvu BiH da može ustupati neke predmete drugim državama ukoliko procijeni da ih je tamo moguće kvalitetnije procesuirati. Komentirajući položaj Hrvata u BiH Komšić je kazao kako je jasno da ustav BiH treba mijenjati radi bolje zaštite prava svih naroda, ali i pojedinaca.
Za Nebojšu Radmanovića nedvojbeno je kako prava Hrvata nisu dovoljno zaštićena, a to će se riješiti ili kroz izmjene ustava ili izbornog zakona.Bakir Izetbegović istaknuo je kako se demokracija dokazuje po tome kakav je položaj najmalobrojnijih te da bi to trebalo vrijediti za sve koji su negdje u manjini. Sastanak na Jahorini održan je pod velikim mjerama sigurnosti, no ostat će zapamćen i po pravoj zimskoj oluji koja je taj skijaški centar, upravo uoči sastanka šefova triju država, zatrpala novim snijegom i okovala hladnoćom.Termometri na planini su tijekom dana pokazivali temperaturu od osamnaest stupnjeva ispod ništice.
