Povjerenik za trgovinu Karel de Gucht govorit će krajem veljače pred Europskim parlamentom u prilog ACTA-e, ali i u Komisiji priznaju da su se izgledi smanjili. "Ne vjerujem da će proći u ovome obliku. Mislim da sa sporazumom u ovome obliku nećemo naprijed", kaže predsjednik parlamenta, njemački socijal-demokrat Martin Schulz.
ACTA je potpisana 26. siječnja u Tokiju. Potpisale su je 22 od 27 zemalja EU-a. O ACTA-i su pregovarali EU, Sjedinjene Države, Japan, Kanada, Novi Zeland, Australija, Singapur, Južna Koreja, Maroko, Meksiko i Švicarska, a tekst toga sporazuma zamišljen je za široku borbu protiv kršenja autorskih prava, od lijekova i drugih dobara, do ilegalnog skidanja sadržaja s interneta. Izazvao je cijeli val prosvjeda, a protiv njega ustaju korisnici interneta koji ga smatraju teškim kršenjem slobode.
"Ako se ijedan od ključnih pregovarača o ACTA-i povuče, to će imati ozbiljne posljedice", kažu europski pregovarači. Odbije li ga ijedna zemlja EU-a, ili Europski parlament, on je gotov. Europska komisija priznaje da je zakasnila u objašnjavanju naravi toga ugovora te da je dopustila da se razvije ideja da je ACTA instrument represije. Odredbe ACTA-e "ne odnose se na razmjene datoteka između pojedinaca" i ne traže od pružatelja internetskih usluga "da postane nadzornik interneta u Europi", kaže Komisija.
"Kršenje zakona o intelektualnom vlasništvu odnosi se na slučaje kad to poprimi komercijalne razmjere, na primjer ako neki internetski site prodaje datoteke i reklamira se te tako generira profit", tvrde. Protivnici ACTA-e kažu da taj sporazum krši temeljna građanska i digitalna prava, među ostalim pravo izražavanja i tajnost komunikacije.
