Spomenička renta dijeli se na izravnu i neizravnu, a prikupljena sredstva isključivo se koriste za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara - 40 posto uplaćuje se u državni proračun, a 60 posto lokalnim samoupravama.
Osnovica za obračun te rente je ukupni prihod od obavljanja djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, od trgovina, taksi službi, hotela i restorana do telekomunikacija, kockarnica, zabavnih parkova, putničkih agencija, a plaća se po stopi od 0,05 posto.
Vladin prijedlog prihvaćen je s pet glasova članova IDS-a, SDP-a i HNS-a, a protiv su bili HDZ-ovci i laburisti. Dok oporba drži da je to samo prividno olakšanje gospodarstvu i zamjera što se reže kulturi, vladajući ističu kako je ukidanje neizravne rente privremeno.
Zlatko Uzelac, pomoćnik ministrice kulture, drži da bi se tim izmjenama smanjio pritisak na gospodarstvo, odnosno neporezni teret poduzetnicima i investitorima, a prema procjenama riječ je o sedamnaest ili osamnaest milijuna kuna manje Ministarstvu kulture.
Nakon kraja godine taj dio rente ponovno će se uvesti, rekao je. Jasen Mesić iz HDZ-a podsjetio je da je prošle godine od neizravne spomeničke rente prikupljeno više od 57 milijuna kuna te smatra da se sada pod izlikom olakšavanja gospodarstvu skida renta telekomunikacijama, INA-i, bankama, mjenjačnicama.
Po njegovim riječima, tim izmjenama lokalna zajednica ostala bi bez trideset milijuna kuna za obnovu kulturnih dobara, a dodatno bi se otežalo poslovanje malim privrednicima i obrtnicima.
Igor Kolman iz HNS-a ustvrdio je da takva mjera ne bi smjela biti dugoročna i prihvaća je do navedenog roka, no smatra i da se moraju pronaći novi izvori financiranja za obnovu kulturnih dobara.
Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista ne podupire izmjenu zakona jer, istaknuo je, takva štednja nema smisla s obzirom da se novac prikupljen od rente reinvestirao, a smatra da vlada time samo pokazuje kako je rezala i u kulturi.
