Prvom presudom u četvrtak, 23. veljače na riječkome Upravnom sudu odbijen je tužbeni zahtjev protiv Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u predmetu uklanjanja građevine. Druga dva spora, koji se odnose na odobrenje za obavljanje djelatnosti prometa i streljiva i postupanje Državnog inspektorata u nadzoru, bit će nastavljena na sljedećim ročištima.
Riječki Upravni sud, na kojem su zasad imenovana tri suca, primio je dosad oko 250 tužba. Najviše njih odnosi se na porezne stvari, zatim mirovinsko-invalidsko-zdravstvene predmete te na imovinsko-pravne sporove i prijepore u vezi s građenjem. Najviše tužba primljeno je s područja Primorsko-goranske županije (46 posto) i Istarske županije (29 posto).
Manje tužba iz Karlovačke županije (17 posto), a najmanje iz Ličko-senjske županije (osam posto). Udjeli su približni udjelu pojedine županije u ukupnom stanovništvu na području ovlasti riječkoga Upravnog suda. Iz suda navode da se s početkom rada riječke upravne sudnice nastavlja provedba novog Zakona o upravnim sporovima te da je početna faza uhodavanja sudova i obrade tužba prešla u fazu suđenja.
Upravni sudovi u Rijeci, Osijeku, Splitu i Zagrebu počeli su raditi 1. siječnja ove godine, kao prvostupanjski upravni sudovi, a početkom godine Upravni sud nastavio je rad kao drugostupanjski Visoki upravni sud RH sa sjedištem u Zagrebu. Reforma upravnog spora dio je ukupne reforme hrvatskoga pravosuđa i bila je jedan od važnih elemenata u pristupnim pregovorima Hrvatske i EU .
U upravnim sporovima tužitelji su najčešće građani ili tvrtke, tuženici su uvijek tijela javne vlasti, a tužitelji se upravnom sudu mogu obratiti tek pošto se iscrpi pravni put u upravnom postupku. Obnašatelj dužnosti predsjednika Upravnog suda u Rijeci Alen Rajko istaknuo je najvažnije novine koje je, osim osnutka četiriju upravnih sudova, uz Visoki upravni sud u Zagrebu, donijela reforma upravnog spora.
Kako navodi, rasprave u upravnom sporu uz sudjelovanje stranaka prije su se održavale samo iznimno, a sada će se održavati u pravilu, osim u rijetkim slučajevima. Upravni sudovi sada, osim što i dalje imaju ovlasti za poništenje osporenoga upravnog akta, sami mogu riješiti spor, a osim nadzora upravnih akata, sada nadziru i zakonitost postupanja uprave i upravnih ugovora.
Upravni sudovi sada mogu sami utvrđivati činjenice i više nisu vezani činjenicama utvrđenima u upravnom postupku prije upravnog spora. Uvedeno je pravo žalbe Visokome upravnom sudu, koja se može dati samo protiv presuda u kojima je sud prihvatio tužbeni zahtjev i sam riješio stvar.
Troškovi spora sada će se podmirivati prema uspjehu u sporu, a prije je svaka strana morala podmiriti svoje troškove, istaknuo je Rajko. Po podatcima iz Ministarstva pravosuđa, u upravnim sudovima u Rijeci i Splitu imenovana su tri suca, u Upravnome sudu u Osijeku četiri, a u Upravnome sudu u Zagrebu imenovano je 11 sudaca. Svi su preuzeli dužnost 1. siječnja.
Pomoćnik ministra pravosuđa Ivan Crnčec ističe kako to ministarstvo, po planu o popunjavanju slobodnih sudačkih mjesta u svim sudovima u Hrvatskoj u 2012., ove godine namjerava dodatno imenovati suce upravnih sudova.
Tako planira imenovati dva suca u Upravni sud u Zagrebu, tri u Upravni sud u Osijeku te po četiri suca u Upravni sud u Splitu i Rijeci. Visoki upravni sud ima 33 suca i ove godine nije predviđeno povećanje njihova broja, naveo je Crnčec.
