Po njegovu iskustvu, regionalna je politika područje koje najviše zanima međunarodnu zajednicu. "Na putu do zaključenja sporazuma regionalna je politika jedan od važnih aspekata hrvatske politike koja je Europsku uniju opredijelila da nas primi u svoje članstvo, u svoje redove", rekao je.
Govoreći o prvim dvjema godinama svoga mandata, rekao je kako je regionalna politika, uz opredijeljenost prema euroatlantskim integracijama i partnerstvo sa Sjedinjenim Državama bila temelj vanjske politike. Nakon hrvatskoga skorog ulaska u Europsku uniju, Josipović je najavio iduću fazu svoga rada koji bi se sad mogao orijentirati i prema nekim "zanemarenim velikim igračima" poput Rusije, Brazila, Indije, Kine te nesvrstanih, zemalja trećega svijeta.
Po njegovim riječima, "malo je vjerojatna naša ekspanzija na tržišta poput Njemačke ili Francuske", ali na tržištima drugih zemalja "imamo što ponuditi, u suradnji sa susjednim zemljama, Bosnom i Hercegovinom i Srbijom prije svega", rekao je. Po Josipovićevim se riječima države s manje od pedeset milijuna stanovnika nazivaju 'malim državama', tako da je u Europi tek pet ili šest država koje nisu malene.
S druge strane, postoje i 'male sile', to su one države koje uspijevaju utjecati na okolne zemlje. "Hrvatska je počela kao mala država, a sad želi postati mala sila, uz EU i NATO kao katalizatore", rekao je Josipović. Euroskepticima koji strahuju od gubitka hrvatskoga identiteta poručio je da "nećemo nestati". Govoreći o svojoj ulozi u državi i o odnosu s prethodnom vladom HDZ-a i s novom vladom pod vodstvom SDP-a, Josipović je svoju funkciju opisao kao "antibiotik širokoga spektra".
