"Sada traje proces pojačanog nadzora i praćenja ispunjavanja kriterija. Ako rezultati budu pozitivni, uvjeren sam da neće biti problema da krenemo dalje s postupkom", rekao je Rosenthal na konferenciji za novinare, upitan kada će nizozemski parlament ratificirati hrvatski Ugovor o pristupanju koji su dosad ratificirale četiri članice EU-a.
"Uvjeren sam da su naši hrvatski prijatelji jasno shvatili poruku ne samo Nizozemske nego cijelog Europskog vijeća", istaknuo je Rosenthal i dodao da će se Kraljevina Nizozemska prema Hrvatskoj, ali i prema ukupnom proširenju Unije, i dalje primjenjivati načelo "strogi i pravedni".
"To se odnosi i na Srbiju kojoj smo nedavno dodijelili status kandidata", istaknuo je nizozemski ministar. Rosenthal je u Zagrebu razgovarao s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić koja je najavila da će do 15. ožujka Bruxellesu poslati tzv. monitoring tablice i posebno izvješće o poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava, a izvješće Europske komisije o monitoringu očekuje u travnju.
Pusić je istaknula kako je s europskim partnerima važno razgovarati uvijek, a osobito u razdoblju monitoringa, te smatra da se stavovi Hrvatske i Nizozemske oko nadzora nad ispunjavanjem obveza podudaraju. "Što se Nizozemske tiče, njihov moto je uvijek bio 'strogi i pravedni'. To znači da su kriteriji visoki, ali kad se ispune to znači da smo spremni za funkcioniranje unutar EU-a", rekla je Pusić.
"Naše pravilo je isto: poslati pozitivne političke poruke i ispunjavati najviše kriterije", dodala je šefica hrvatske diplomacije. Rosenthal je istaknuo da će njegova vlada u odnosu na Hrvatsku primijeniti sve mehanizme monitoringa, osobito poglavlja 23, a krajem godine očekuje ratifikaciju pristupnog ugovora koja, rekao je, isključivo ovisi o parlamentu u Den Haagu na koji vlada ne može utjecati.
Nizozemska je bila jedna od članica EU-a koja je najviše ustrajala na uvođenju monitoringa Hrvatskoj od završetka pregovora do ulaska u punopravno članstvo 1. srpnja 2013. Dvoje ministara razgovarali su i o uključenju Hrvatske u nizozemsko-slovačku inicijativu za Tunis, a koja bi se sastojala od prijenosa hrvatskih iskustava u izgradnji institucija u državama južnog Mediterana zahvaćenih "Arapskim proljećem".
Upitana je li arbitraža dobar način rješavanja granice s BiH, kao što je slučaj sa Slovenijom, Pusić je odgovorila da jest ako ne postoji bilateralno rješenje. "Ako niste u stanju ništa drugo, i arbitraža je za ljude. No mi to nastojimo riješiti bilateralno", rekla je Pusić. Dodala je da je preliminarno utvrđeno 98 posto granice sa susjednom zemljom i nada se da će Hrvatska i BiH biti u stanju bilateralno riješiti cijelu graničnu liniju.
