Na sastanku je kao promatrač sudjelovao i hrvatski ministar financija Slavko Linić. Među zemljama članicama nema konsenzusa oko uvođenja poreza na financijske transakcije kojim bi se, prema procjenama Europske komisije, moglo ubrati 60 milijardi eura godišnje. Za taj porez najviše se zauzima Njemačka, zatim Francuska, Italija, Španjolska i još neke zemlje, dok su najveći protivnici Velika Britanija i Švedska.
"Evidentne su goleme razlike među zemljama članicama i ne bih rekao da su se približili odluci o tome hoće li imati zajednički porez na financijske transakcije. Još je daleko do toga, a najvažnija je ocjena da taj porez može imati malo ekonomskog efekta, a da bi mogao negativno utjecati na investicije", rekao je ministar Linić, dodajući da bi za Hrvatsku, kada je u pitanju punjenje proračuna, taj porez dobro došao, ali da se treba analizirati što bi to značilo za financiranje investicija.
Za uvođenje poreza na financijske transakcije nužan je konsenzus svih država članica, što je malo vjerojatno da će se dogoditi. Stoga se razmišlja i o mogućnosti da se on uvede samo na razini eurozone, međutim ni unutar skupine od 17 zemalja koje koriste zajedničku valutu nema suglasnosti. Sastanak ministara financija trajao je puno dulje od predviđenog jer su zemlje članice podijeljene oko prijedloga za uvođenje sankcija protiv Mađarske.
Nakon žustre rasprave prihvaćen je kompromisni prijedlog da se Mađarskoj od 1. srpnja sljedeće godine zamrzne 495 milijuna eura, iz Kohezsijskog fonda što je 0,5 posto mađarskog BDP-a, ali da se mjera automatski ukida ako Budimpešta do 22. lipnja donese odlučne mjere za smanjenje proračunskog manjka. Neke članice su ocijenile da se prema Mađarskoj ne postupa korektno i da se koriste dvostruka mjerila.
"Sve države moramo jednako tretirati", izjavila je austrijska ministrica financija Maria Fekter, dodajući da Unija ne uvodi sankcije Španjolskoj koja ima veći proračunski manjak. Prema prognozama Europske komisije mađarski proračunski deficit sljedeće godine bit će 3,24 posto. Mađarska je prošle, 2011. ostvarila suficit od 3,5 posto, ali samo zahvaljujući tome što je nacionalizirala privatne mirovinske fondove u vrijednosti od 9,75 posto BDP-a.
Bez te jednokratne mjere, mađarski bi deficit prošle godine bio 6 posto. S druge strane ministri financija eurozone u ponedjeljak navečer odobrili su Španjolskoj nešto veći proračunski manjak za ovu godinu nego što je ranije bilo dogovoreno. Španjolska je s eurozonom dogovorila deficit od 4,4 posto za ovu godinu, ali je početkom ovoga mjeseca premijer Mariano Rajoy najavio da će proračunski deficit ove godine iznositi 5,8 posto BDP.
Sada je odlučeno da se Španjolskoj ove godine dopusti manjak od 5,3 posto BDP-a, ali da sljedeće godine mora biti u okviru dopuštenih limita od tri posto BDP-a. Mađarska i Španjolska nisu u istoj situaciji. Na Mađarsku, koja nije članica eurozone, primijenjeno je pravilo iz 2006. godine, to jest uredba o Kohezijskom fondu, koja eksplicitno predviđa suspenziju svih ili dijela sredstava iz toga fonda u slučaju kršenja pravila o proračunskom deficitu ili u slučaju izostanka mjera da se deficit korigira.
Ovo je prvi put da se ta odredba primjenjuje. U slučaju da Španjolska sljedeće godine ne ispoštuje dogovoren limit mogla bi biti kažnjena najviše u visini od 0,2 posto BDP-a i to po drugoj pravnoj osnovi, na temelju pojačanog pakta o stabilnosti i rastu, koji je stupio na snagu u prosincu prošle godine. Predsjednik euroskupine Jean-Claude Juncker rekao je da tu nije riječ o dvostrukim mjerilima.
Naime, Europska komisija je još ranije, kada je pokrenula postupak zbog prevelikog deficita, Mađarskoj dala rok da svoj deficit svede ispod tri posto 2011. godine, a Španjolskoj 2013. godine. Ministar Linić je rekao da je mađarsko iskustvo vrlo poučno i za Hrvatsku. "Ako doista želimo koristiti sredstava iz Kohezijskog fonda moramo odgovorno kontrolirati potrošnju", rekao je.
