Zakon o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, nije dobar jer politika odlučuje o procesuiranju ratnih zločina, a ne štiti branitelje onemogućujući im da se brane, rekao je Josipović i ocijenio kako je taj Zakon neustavan. Naveo je pritom slučajeve bivše ravnateljice vukovarske bolnice Vesne Bosanac i vukovarskog branitelja Tihomira Purde koji su imali neugodnosti zbog netransparentnih postupaka.
Također je rekao da je vrlo važno razlikovati ratne zločine od kaznenih djela obuhvaćenih Zakonom o općem oprostu, a Hrvatska je pokazala da to želi razlikovati. Ulazimo u novu fazu odnosa prema ratnim zločinima u kojoj trebaju otpasti svi oni postupci u kojima nema elemenata ratnog zločina, ali i obuhvatiti sve osnovano sumnjive, dodao je Predsjednik. Učinjeni su značajni pomaci i nužno je dalje raditi na učinkovitijem procesuiranju ratnih zločina kao preduvjetu mira i pravednosti na ovom području, naglasio je.
Odgovornost pojedinca za ratne zločine ne utječe na pravedni i obrambeni karakter Domovinskog rata, istaknuo je Josipović i dodao da osobno nikad neće dati pomilovanje počiniteljima najtežih kaznenih djela, pa tako i za ratni zločin. Napomenuo je da Međunarodni kazneni sud prijevremeno otpušta počinitelje raznih zločina, a da to čine i neki domaći sudovi za ratne zločine. Takav oblik, kako je rekao "podrške" počiniteljima ratnih zločina treba biti krajnje restriktivan.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ocijenio je, odgovarajući na upit novinara, da je Zakon o ništetnosti ugrozio suradnju sa susjednim zemljama u procesuiranju ratnih zločina, ali ju nije doveo u pitanje. Suradnja na temelju sporazuma državnih odvjetništava u regiji se i dalje nastavlja kroz dnevne kontakte i razmjenu informacija u različitim predmetima ratnih zločina bez obzira u kojoj se državi vode, rekao je Bajić novinarima u stanci skupa.
Šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren istaknuo je kako je Hrvatska pokazala znatan napredak u procesuiranju ratnih zločina, a time i neovisnosti hrvatskog pravosuđa, što je, rekao je, i prepoznato. Pohvalio je ustrojavanje specijaliziranih sudova za ratne zločine te dodao da Europska unija kroz monitoring nadgleda ispunjava li Hrvatska preuzete obveze iz pristupnih pregovora.
Ratni zločin protiv civila i čovječnosti treba biti kažnjen bez obzira tko je počinitelj, naglasio je Vandoren. Također je pohvalio aktivnosti nevladinih organizacija i njihov doprinos u procesuiranju ratnih zločina u protekle tri godine. Okrugli su stol organizirali Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta, Građanski odbor za ljudska prava i osječki Centar za mir, nenasilje i ljudska prava.
