Naime, najavljene reforme pored naglašavanja uloge članica Vijeća Europe u svrhu zaštite ljudskih prava proklamiranih u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda donose i neke promjene kojima bi se mogla umanjiti funkcija Europskog suda za ljudska prava kao tijela nadležnog za poštovanje obveza iz Konvencije.
Zastupnica hrvatske vlade pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik kazala je kako su se države obvezale predložiti konkretne mjere kako bi se olakšao rad suda. Kad već dođe do postupka pred Europskom sudu za ljudska prava važno je da se njegove presude poštuju i ispunjavaju u potpunosti kako ne bi dolazilo do ponavljanja postupka, naglasila je Stažnik.
Dodala je da se u tzv. repetitivnim predmetima sve više pribjegava prijateljskom rješavanju spora. "Nije svrha tužiti državu, nego omogućiti zaštitu prava građana u njihovim državama", istaknula je Stažnik, napominjući da protiv Republike Hrvatske nije nikad donesena privremena mjera, iako je bila razmatrana, no uspjelo se dokazati da nije potrebna.
Reformama u Brightonu trebao bi biti učinjen korak dalje uvođenjem neobvezujućeg pravnog mišljenja, a naglasak je na stručnost sudaca, jasnoj i koherentnoj praksi te poboljšanje izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava, kazala je Stažnik. Ivana Radačić s Instituta Ivo Pilar naglasila je da je Europski sud za ljudska prava jedan od najboljih mehanizama njihove zaštite.
Ocijenila kako je dobro što postoji mogućnost podnošenja individualnih zahtjeva, no upozorila je na velik broj nedopuštenih i repetitivnih predmeta na sudu za ljudska prava. Založila se za pokretanje postupaka prema državama koje ne ispunjavaju sudske presude.
Odvjetnica Lovorka Kušan drži kako problem nije u neefikasnosti Europskog suda za ljudska prava, nego u nedostatku učinkovitosti pravnih sredstava na nacionalnoj razini. Skup su organizirali Centra za mirovne studije, Kuća ljudskih prava i Amnesty International Hrvatske.
