"Toj sam se politici suprotstavljala ne 2001. godine, nego 1992. i 1993. kada je ona vođena", kazala je Pusić, dodavši kako je to činila i zbog svijesti da će punu cijenu takve politike platiti bosanskohercegovački Hrvati, što se i dogodilo. "I ta je politika došla na naplatu. Hrvati u BiH su danas, objektivno govoreći, u politički dosta teškoj poziciji. Gospodarski su dosta uspješni i to se vidi, ali u smislu političke reprezentacije u najslabijoj su poziciji", kazala je šefica hrvatske diplomacije.
Ocijenila je kako je za stabilnost te zemlje ključno da sva tri naroda ostanu u BiH i funkcioniraju na dobrobit zajedničke države. Hrvate iz BiH, kako je istaknula, nitko ne može natjerati da to učine, jer većina njih ima hrvatske putovnice. "Da bi oni tamo ostali moraju to htjeti, a da bi to htjeli moraju vidjeti svoj stvarni utjecaj i ulog u BiH", naglasila je Vesna Pusić. "Treba razgovarati o načinima na koji se to može postići. To ne znači da je rješenje treći entitet, možda je neki drugi način", kazala je Pusić, pojašnjavajući kako je treći entitet bio njezina ideja, o kojoj izgleda nema previše volje za razgovor u BiH.
"Promjene je moguće postići i promjenama izbornog zakonodavstva", kazala je. "Ako u jednoj zemlji postoji etnička reprezentacija, ona mora biti jednaka za sve", rekla je Pusić i dodala kako nije dobro da jedna strana nameće drugoj svoje predstavnike. Odgovarajući na upit o odluci ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije da bojkotira poziv na ručak s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem tijekom njegova posjeta Sarajevu, Pusić je kazala kako je to bio krivi potez, ali kako ne smio biti razlogom da se ne nastavi razgovarati.
Dodala je kako će se Hrvatska snažno angažirati ne bi li NATO odobrio BiH akcijski plan za članstvo u NATO-u, jer bi to bilo dobro ne samo za BiH nego i za cijelu regiju. Komentirajući odnose sa Srbijom i stanje u toj zemlji u svjetlu naznaka rehabilitacije četničkog vođe Draže Mihailovića, Pusić je kazala kako je rehabilitacija kvislinga iz Drugog svjetskog rata prije svega uvijek tragična za onu zemlju koja to radi.
"Takva rehabilitacija neće promijeniti povijesne činjenice", naglasila je, dodavši kako su u Hrvatskoj po tom pitanju stvari jasne. Procijenila je kako neki u Srbiji očigledno misle da se na takvim pitanjima u predizborno vrijeme mogu dobiti glasovi i to je najtragičnije za takvo društvo. "Da se to događa u Hrvatskoj ja bih se jako uzrujala, no to je njihova (srbijanska) borba koju oni moraju dobiti unutar svog društva", kazala je Pusić.
"Srbiju treba pustiti da joj prođu izbori, a onda ćemo vidjeti s kim surađujemo", naglasila je. U odnosu na moguće uzajamno povlačenje tužbi za agresiju i genocid, Pusić je ocijenila kao je to moguće jedino pod uvjetom postizanja međudržavnog sporazuma kojim bi se rješila pitanja nestalih, opljačkane imovine i ratnih zločina. Odgovarajući na pitanje o nedavnoj sugestiji glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza da bi hrvatske vlasti trebale odlučiti o tome hoće li slaviti obljetnice akcije Oluje, ministrica Pusić je odgovorila: "A tko bi drugi?".
"Naravno da će o tome odlučivati hrvastke vlasti", kazala je, dodavši da nitko od europskih partnera do sada nije niti spomenuo kao temu. Pusić je rekla i da je povlačenje INA-e iz Sirije bio opravdan potez s obzirom na krizu u toj zemlji, a potvrdila je i spremnost da se hrvatska diplomatska mreža u svijetu proširi otvaranjem veleposlanstva u Kataru s kojim se želi jačati gospodarske odnose.
Šefica hrvatske diplomacije rekla je i su odnosi sa SAD-om sve bolji jer ta zemlja drži Hrvatsku za partnera važnog kako bi se druge zemlje u regiji motivirale za provedbu potrebnih reformi. Dodala je i kako nova hrvatska vlada snažno radi na jačanju odnosa s Rusijom koji su, po njezinim riječima, do sada bili neopravdano zapostavljeni.
