Predavanje je održao profesor Thomas Christiansen sa Sveučilišta u Maastrichtu, voditelj OPAL istraživačkog projekta o ulozi nacionalnih parlamenata u EU nakon stupanja Lisabonskog ugovora na snagu, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. Predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem rekao je u pozdravnom slovu da je pravi trenutak za raspravu o ulozi nacionalnih parlamenata u EU, jer se hrvatski promatrači upravo uključuju u rad Europskog parlamenta.
Naglasio je da Hrvatski sabor radi na izmjenama Poslovnika koje će omogućiti funkcioniranje Sabora u europskom okviru, a radi se i na prijedlogu zakona koji uređuje odnose između Vlade i Sabora u europskim poslovima u vremenu otkada će Hrvatska postati članica EU. Izrazio je uvjerenje da će zastupnici promatrači iz Hrvatske imati važnu ulogu u izgradnji odnosa na parlamentarnoj i političkoj razini između EU i Hrvatske.
Prof. Christiansen ocijenio je značajnim prisutnost hrvatskih zastupnika promatrača u Europskom parlamentu, kako bi se što bolje mogli upoznati s novim procedurama rada vezanim za parlamentarno djelovanje od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora. Naglasio je da je uopće uloga nacionalnih parlamenata u europskim okvirima podcijenjena, što je pogrešna percepcija, jer sve što se događa u nacionalnim državama ustvari su europske teme.
"Veliki je izazov nekoj zemlji pridružiti se EU. Treba pokriti puno područja, izuzetno puno raditi, na kraju treba ubrzati i doći tamo gdje su drugi već desetljećima, što može biti frustrirajuće", rekao je prof. Christiansen, dodajući da je nova uloga parlamenata od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora sasvim nova tema i dobro je da je Hrvatska započinje zajedno s ostalima.
U vezi s tom temom postoji još uvijek neznanje u članicama EU, a praksa je nedovoljna da bi se valorizirali učinci cijelog procesa i nove uloge parlamenata. Radi se o obliku horizontalnog povezivanja parlamenata država članica EU i njihovoj jačoj suradnji kako bi mogli djelovati na europsko zakonodavstvo, s kojom praksom se započelo 2010. godine i prerano je donositi zaključke o njenim dosezima, pozitivnim ili negativnim. No, Lisabonskim ugovorom se nacionalnim parlamentima omogućuje kvalitetnije informiranje i upoznavanje s europskim zakonodavstvom, što je osnova za mogućnost daljnjeg djelovanja, kazao je nizozemski stručnjak.
"Prije Lisabona je prevladavalo mišljenje da su nacionalni parlamenti gubitnici europskih integracija, s obzirom na odnos moći između zakonodavne i izvršne vlasti", istaknuo je prof. Christiansen, dodajući da se ta slika stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora mijenja, a otvara se prozor jačem parlamentarnom djelovanju i međuparlamentarnoj kooperaciji kad je u pitanju europsko zakonodavstvo.
