"Hrvatska naravno smatra da sve zemlje u regiji trebaju imati i realizirati svoju europsku i euroatlantsku perspektivu. Smatramo također da je Hrvatska na svom putu stekla neka iskustva koja su upotrebljiva, naročito za zemlje u regiji, i spremni smo ih podijeliti", rekla je Pusić u izjavi za novinare nakon sastanka s potpredsjednicom kosovske vlade Editom Tahiri, koja boravi u službenom posjetu Hrvatskoj.
"Hrvatska apsolutno podržava napredovanje svih zemalja u regiji prema euroatlantskim integracijama prepoznajući da svaka ide svojim tempom, ali smatramo da svaka faktički i mora ići svojim tempom. U tom smislu mi smo podržavali dodjelu statusa kandidata Srbiji na isti način na koji smo podržavali početak studije izvedivosti Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za Kosovo i smatramo da je to potrebno pretvoriti u praksu", kazala je. Tahiri je rekla novinarima da Hrvatska i Kosovo "dijele zajedničku euroatlantsku viziju".
Također je iskoristila prigodu da čestita Pusić na potpisivanju Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. "Za regiju je bitno da sve zemlje postanu europske, ne samo u odnosu prema EU-u nego i europske u odnosu prema zemljama u regiji", istaknula je. Naglasila je da je glavni cilj Kosova postizanje regionalne sigurnosti. "Kosovo je konstruktivno... u tehničkom dijalogu koji vodi sa Srbijom. Mi ćemo nastaviti dijalog jer su dijalog i suradnja vrijednosti koje želimo vidjeti u regiji.
Kroz taj tehnički dijalog mi također provodimo europske standarde dobrosusjedskih odnosa i regionalne suradnje", rekla je Tahiri. Pusić je naglasila da da je potpredsjednica kosovske vlade "pridonijela uspostavi dijaloga i mira u ovoj regiji, na Kosovu". Osim o unapređenju bilateralnih odnosa dviju prijateljskih država i naroda, Pusić i Tahiri su razgovarale i u konkretnoj suradnji, posebice na području gospodarstva i to u sektorima energetike i infrastrukture.
Kosovo i Hrvatska imaju kontinuirani politički dijalog, rekla je Pusić dodajući da je među temama razgovora bila situacija i položaj Hrvata na Kosovu te pokretanje studija albanologije na jednom od hrvatskih sveučilišta kao i pokretanje studija kroatistike na sveučilištu u Prištini.
