"Naša odluka je da se ni pod kojim uvjetima nećemo odreći obveze prema hrvatskim građanima da u posebnim okolnostima u nadzorne odbore imenujemo političare", rekao je Milanović na konferenciji za novinare. Dodao je kako je primjedba EK-a "pomalo čudna", jer to pitanje nema veze s europskim pravom i to isto rade neke članice Unije. "Zato bi bila zanimljiva rasprava na Vijeću za opće poslove EU-a gdje bi se barem deset država suočilo s činjenicom da rade to isto", rekao je predsjednik Vlade.
Pojasnio je da će njegov kabinet u nadzorne odbore tvrtki u državnom vlasništvu u pravilu angažirati profesionalce i nekoliko puta ponovio da se neće odreći prava intervenirati i drugačije, jer "imamo jake argumente". Po Milanovićevim riječima, odredba o neimenovanju političara u nadzorna tijela nametnuta je prošloj vladi Jadranke Kosor koja je bila opterećena korupcijom. "Ovo je drugačija vlada, nije korumpirana, ovo je lijeva, stručna i demokratska vlada", naglasio je premijer. EK je u izvješću o monitoringu za tri najteža poglavlja hrvatskih pregovara u utorak ocijenila da je Hrvatska postigla znatan stupanj usklađenosti s europskom pravnom stečevinom te je identificirala ograničen broj pitanja u kojima su potrebni daljnji napori.
"Prvi koraci koje je poduzela nova vlada u vezi s pravilima o sukobu interesa predmet su zabrinutosti, posebice u pogledu nadzornih i upravnih odbora javnih poduzeća", kaže se u izvješću i dodaje da su ranije odredbe o kriterijima za ta imenovanja odbačeni. U odgovoru na izravno pitanje je li Komisiji apsolutno neprihvatljivo da ministri sjede u nadzornom odboru naftne kompanije INA, predstavnici Komisije nisu a priori odbacili tu mogućnost, ali su istaknuli da se mora stvoriti učinkovit sustav obrane kako bi se spriječio sukob interesa u takvim slučajevima.
Upitan što namjerava učiniti vezano za ostale primjedbe Komisije, Milanović je rekao da mu nije jasno što je EK mislila kada je u izvješću navela da treba nastaviti s privatizacijom INE i Telecoma, a najavio je nastavak privatizacije brodogradilišta. U izvješću se kaže, vezano uz poglavlje o slobodnom kretanju kapitala, da se "dodatna pozornost mora posvetiti izmjenama Zakona o privatizaciji INA-e i Zakonu o privatizaciji Telecoma". "Glavno izvješće o monitoringu bit će na jesen ove godine, ovo je prolazno vrijeme koje smo dobili i ono je vrlo dobro", zaključio je premijer.