Predviđenim zakonskim izmjenama trebalo bi se poboljšati provođenje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj i pridonijeti uštedi energije, rekla je zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal. Zakonskim izmjenama koje su usklađene s propisima EU, jasnije se definiraju obveze Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koje uključuju i financiranje mjera definiranih u Nacionalnom akcijskom planu i praćenje ostvarenih ušteda energije u projektima korisnika sredstava Fonda.
Obveza Fonda je i surađivati s nadležnim ministarstvima u poticanju mjera energetske učinkovitosti.Mazal je naglasila i kako bi se posebnim pravilnikom definirala jedinstvena metodologija provođenja energetskih pregleda te energetskog certificiranja zgrada, a sukladno direktivama EU provodila bi se obvezna neovisna kontrola izvješća o energetskim pregledima i izdanih energetskih certifikata. S obzirom na pokretanje programa energetske obnove javnih zgrada, Vlada se obvezuje uredbom propisati postupke provođenja energetskih usluga u javnom sektoru.
Propisuje se i da javni sektor u svim svojim zgradama mora koristiti nacionalni informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) i u njega unositi sve potrebne podatke o potrošnji energije i vode u zgradama. Način ocjene ušteda energije koje su rezultat provedbe mjera poboljšanja energetske učinkovitosti, utvrđuje se pravilnikom o praćenju, mjerenju i verifikaciji ušteda energije, kojega donosi ministar gospodarstva.
Bez trošenja proračunskih sredstava poboljšat će se energetska učinkovitost u javnom sektoru, a istodobno pokrenuti građevinska industrija i tržište energetskih usluga, smatra Mazal. HDZ neće podržati Vladin zakonski prijedlog, rekao je Branko Bačić usprotivivši se njegovu donošenju po hitnom postupku. Treba pričekati ustrojavanje agencija i drugih tijela za praćenje energetskog sektora i energetsku učinkovitost, smatra Bačić.
Njegova stranka, dodao je, podupire nastojanja Vlade za smanjenje potrošnje energije kroz mjere energetske učinkovitosti, ali to se, rekao je, treba provoditi sukladno energetskim i razvojnim strategijama koje je izradila bivša vlada. Bačić je uvjerenja da Centar za praćenje poslova energetskog sektora nije dobro rješenje kao jedno mjesto koje bi upravljalo javnom nabavom na području cijele države, ističući da su izvanproračunski fondovi sposobni obavljati te poslove.
Mihael Zmajlović (SDP) je istaknuo kako je energetska učinkovitost najznačajnija ne samo za zaštitu okoliša, nego i za gospodarski rast te povećanje društvenog standarda. Naglasio je da Hrvatska ima preveliku potrošnju energije u industriji, gospodarstvu i kućanstvima - troši dva puta više energije od standarda EU te uvozi 50 posto energije.To se stanje, istaknuo je Zmajlović, može promijeniti.
"Ovaj prijedlog zakona dolazi u pravo vrijeme jer još uvijek nije kasno smanjiti nepotreban gubitak energije i stvoriti uštede", poručio je, naglasivši da se to neće postići bez snažnog investicijskog zamaha. Petar Baranović (HNS) je napomenuo kako su izmjene o kojima se raspravlja danas tek korekcija zakona iz 2008. godine.
Istaknuo je kako je u Hrvatskoj potrošnja energije na razini 14 posto BDP-a. Matematika pokazuje kolike bi uštede mogli imati – od gospodarstva do dugoročnog poboljšanja stanja hrvatskih građana, kazao je.
Po mišljenju Damira Kajina (IDS) zakon o kojem se raspravlja mogao bi značiti da će u startu cijena zgrada biti veća ali dugoročna ulaganja u tu zgradu isplativija. Kada je riječ o kaznenim odredbama koje se predviđaju, a kreću se od 25 do 100 tisuća kuna Kajin smatra kako u „svemu treba imati mjeru“.
HDSSB će, rekao je Boro Grubišić kako će oni još razmotriti hoće li podržati ili biti suzdržan oko predloženih zakonskih izmjena. Zamjerio je što u Hrvatskoj nema vizije o tome kako povećati proizvodnju električne energije, a posebice kako proizvesti 20 posto energije iz obnoviljivih izvora.
