Riječ je o zadnjem - 11. okruglom stolu, koliko je to ministarstvo održalo diljem Hrvatske u sklopu javne rasprave o izmjenama i dopunama tog zakona. Pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Meštrić istaknuo je kako izmjene i dopune Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama omogućuju ozakonjenje većeg broja zgrada, legalizaciju zgrada na površinama izvan građevinskog područja u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 metara, na poljoprivrednom zemljištu kategorije osobito vrijedno i vrijedno obradivo zemljište, na površinama gospodarske i zaštitne šume te šuma s posebnom namjenom.
I dalje nije moguće ozakoniti zgrade na površinama izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku, na planiranim ili istraženim koridorima i površinama prometnih, elektroničkih, komunikacijskih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, na eksploatacijskom polju mineralnih sirovina, na površini javne namjene ili pomorskom dobru. Određene su četiri grupe zgrada i - ovisno o njihovoj veličini - definiran je sadržaj i opseg dokumentacije koja se prilaže uz zahtjev.
Zahtjevna zgrada (zgrada čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 četvornih metara i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 četvornih metara), manje zahtjevna zgrada (zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 četvornih metara i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 četvornih metara), jednostavna zgrada (zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 četvornih metara) te pomoćna zgrada (pomoćna zgrada u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 četvornih metara).
Pomoćnik ministra Meštrić istaknuo je kako se zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju mora podnijeti najkasnije do 30. lipnja 2013., to jest do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama podnositelj zahtjeva moći će birati hoće li završiti postupak po Zakonu iz 2011. ili po izmjenama zakona. Meštrić je ponovio kako se neće moći legalizirati sve ono što neće biti vidljivo na državnoj ortofoto karti koja je napravljena 21. lipnja 2011., a onim građanima koji imaju građevine izgrađene prije 1968. preporučio je da ih evidentiraju po Zakonu o prostornom uređenju i gradnji.
Istaknuo je da će polovica novca dobivenog od legalizacije ići svakoj pojedinoj općini za izgradnju infrastrukture, a polovica u fond za rušenje. "Svima onima koji će smatrati da njihov nelegalno izgrađen objekt neće trebati legalizirati, njima ćemo taj objekt sigurno srušiti, a inicijalna sredstva da se plate bageri financirat će se iz tog fonda", rekao je pomoćnik ministra Danijel Meštrić. Dodao je kako je prva procjena bila da će se u Hrvatskoj legalizirati oko 150.000 objekata, a poslije da je to 300.000 objekata.
"Mislim da taj podatak nije toliko bitan te da nam je više bitan postotak. Sedamdeset i pet posto su građevine treće i četvrte skupine, ono što ljudi imaju po dvorištu, te to želimo pustiti da se popiše i legalizira po maloj, simboličnoj naknadi. Oko petnaest posto je onih koji su gradili ilegalno obiteljske kuće i vikendice, i to najviše u Dalmaciji, a najmanje je nelegalnih velikih stambenih zgrada", rekao je.
