Odnosi dvije zemlje tradicionalno su dobri i prijateljski što je Mađarska posebno pokazala tijekom predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2011. kada se snažno zalagala da se hrvatski pristupni pregovori završe do kraja njezina predsjedanja, što se i dogodilo. Mađarska je također bila druga zemlja EU-a koja je ratificirala hrvatski Ugovor o pristupanju, 13. veljače ove godine.
Prije nje prva je to učinila Slovačka. Jedna od tema koju bi premijeri trebali dotaći su i problemi vezani uz odnose dva najveća dioničara u Ini, hrvatsku vladu i MOL. MOL u INA-i ima 47,26 posto dionica, hrvatska vlada 44,84 a ostalo mali dioničari. Mađarska država vlasnica je četvrtine dionica MOL-a. Na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu, optuženom da je od MOL-a dobio 10 milijuna eura za prepuštanje upravljačkih prava, više je osoba iz upravljačkih struktura tvrdilo kako nisu imali nikakva prava u tijelima u koja su bili delegirani jer su ih mađarski predstavnici preglasavali.
Na ta mjesta, konkretno ona u nadzornom odboru uskoro bi mogli sjesti ministri Slavko Linić i Radimir Čačić što je Europskoj komisiji u izvješću o monitoringu iz travnja bilo predmet zabrinutosti zbog sukoba interesa. Bruxelleski predstavnici ne odbacuju međutim a priori tu mogućnost i uskoro bi o tome trebale početi konzultacije. Europska komisija ove je godine vodila i s Mađarskom intenzivan dijalog ali zbog drugih tema.
Primjedbe Bruxellesa odnosile su se na neke aspekte ustavnih promjena u Mađarskoj, prije svega na neovisnost središnje banke zbog povećanog utjecaja vlade, ali taj spor sada izgleda okončan. Kada se radi o stanju u regiji, najvažnija tema u ponedjeljak bez sumnje će biti Srbija gdje se danas održavaju predsjednički, parlamentarni i lokalni izbori. Među 12 kandidata za predsjednika Srbije u anketama vode demokrat Boris Tadić i bivši radikal Tomislav Nikolić.
Na parlamentarnim izborima šanse da osvoje najveći broj glasova, po posljednjim istraživanjima, imaju koalicija "Izbor za bolji život - Boris Tadić" okupljena oko vladajuće Demokratske stranke i koalicija "Pokrenimo Srbiju - Tomislav Nikolić", koju predvodi vodeća oporbena Srpska napredna stranka. Osim sastanka s mađarskim premijerom, predsjednik hrvatske vlade susrest će se i s Laszlom Koeverom, predsjednikom parlamenta i privremenim vršiteljem dužnosti predsjednika Mađarske. Bivši predsjednik Pal Schmitt podnio je ostavku prije mjesec dana nakon izbijanja afere oko plagiranja doktorata iz 1992.
Ovoga tjedna prisegnuo je novoizabrani predsjednik Janos Ader, ali još službeno nije preuzeo dužnost. Milanović bi se također trebao sastati s predstavnicima hrvatske manjine - predsjednicima Hrvatske državne samouprave, političkog i administrativnog tijela Hrvata u Mađarskoj, te Saveza Hrvata u Mađarskoj, krovne društvene udruge. Po procjenama Hrvatske državne samouprave, u Mađarskoj živi između 40.000 i 50.000 Hrvata.
