"Konzultacije s Bruxellesom obavljaju se kontinuirano i one su zadovoljavajuće. U odnosu na prvi prijedlog, kada je možda bilo prevelikog osjećaja o upletanju politike, sada je to usuglašeno na način da neće biti nikakvih primjedbi, naročito ne onih koji se tiču miješanja politike u nezavisnu medijsku kuću. Nadamo se da će prijedlog u sadašnjoj varijanti u ponedjeljak ići na konzultacije u vladi", izjavila je ministrica Zlatar Violić koja je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku Vijeća za obrazovanje, mlade, kulturu i sport. Ministrica je rekla da bi, po zadnjem prijedlogu, vodstvo HRT-a birao Sabor na dvije razine.
"Prema sadašnjem prijedlogu u izboru bi samo sudjelovao Sabor na dvije razine, ni vlada ni ministarstva ni na koji način ne sudjeluju jer bi to značilo političko uplitanje. Ne postoji ni opcija da stranke imaju kvote za Programsko vijeće", rekla je ministrica Zlatar Violić dodajući da bi se birali pojedinci koji svojom stručnošću i svojim znanjem zaslužuju mjesto u Programskom vijeću. Novi bi zakon omogućio da se jasno razdijele odgovornost i poslovi, tako da Programsko vijeće radi evaluaciju programa, a ne da odlučuje o drugim stvarima, Upravno vijeće bi obavljalo nadzor kao i u svim poduzećima, a uprava ili ravnateljstvo bi zajedno s urednicima radili na programu.
"Najvažnije je da ne dolazi do međusobnog ograničavanja, još važnije da nema preklapanja nadležnosti, jer to onda znači da nitko nije odgovoran", rekla je ministrica. Ministrica Violić je rekla da je na sastanku ministara kulture zemalja članica EU-a središnja tema bila rasprava o novom fondu koji bi pomagao malim i srednjim poduzećima u kreativnim kulturnim industrijama.
"Riječ je o fondu koji je izrastao iz bivšeg fonda MEDIA i koji se bavi davanjem jamstava malim i srednjim poduzećima kod banaka. To se prvenstveno odnosi na kreativne industrije, od filmske, izdavačke i drugih, te na ona poduzeća koja nisu u stanju sama osigurati bankovna jamstva", rekla je ministrica Zlatar Violić. Komisija je za program "Kreativna Europa" za proračunsko razdoblje 2014.-2020. predložila 1,8 milijarda eura. Po europskim procjenama, takvim tipom jamstava i ulaganjima u sektor kreativne industrije podigao bi se BDP na razini EU-a za pet posto do 2020. godine.
