Tim zakonom, o kojemu raspravlja Hrvatski sabor, želi se povećati zapošljivost nezaposlenih mladih osoba bez radnoga iskustva kroz stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnoga odnosa, na rok od godinu dana te uz mjesečnu naknadu od 1600 kuna. Na taj će način, kazao je Mrsić, mladi steći godinu dana radnoga iskustva uz plaćanje radnoga staža i mirovinskih doprinosa, te mentora koji će na trošak poslodavca nadzirati njihov rad.
Odbacio je prigovore sindikata da predložena mjera znači volontiranje, a ne zapošljavanje mladih, ističući da 1600 kuna, koliko bi primali, nije velik iznos, ali da ga državni proračun u ovom trenutku recesije može podnijeti. "Nadamo se da ćemo iduće godine, kada situacija u državnom proračunu bude bolja, moći obuhvatiti veći broj mladih i ponuditi veći iznos", poručio je.
Ministar je naglasio kako ima dobar odjek dijela poslodavaca i lokalnih sredina, posebno gradova, da mladima koje zaposle na godinu dana isplate i dodatak na tih 1600 kuna, primjerice kroz topli obrok ili prijevoz. Ta je mjera dobrovoljna, tako da se mladi koji nakon nekoliko mjeseci odustanu od takvoga stručnog osposobljavanja mogu vratiti na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) bez ikakvih sankcija te u radni staž upisati vrijeme provedeno na poslu.
Mladi obuhvaćeni tom mjerom vodili bi se u posebnoj evidenciji HZZ-a i bili bi obaviješteni ako im se otvori radno mjesto za neko stalno zaposlenje. Za poslodavce koji bi eventualno htjeli zlorabiti zakonska rješenja na štetu mladih predviđene su kaznene odredbe - novčane kazne od 50 tisuća kuna do 100 tisuća kuna. Vlada predloženim zakonom namjerava olakšicama potaknuti poslodavce na lakše zapošljavanje kroz dodatno smanjenje cijene rada.
Radi se o oslobađanju na dvije godine od plaćanja tvz. bruto 2 doprinosa na plaću za zapošljavanje nezaposlenih bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovali, kao i za dugotrajno nezaposlene osobe koje su na burzi rada duže od dvije godine. Mjerama koje predviđa zakon, naglasio je Mrsić, mogli bi biti obuhvaćeni samo poslodavci koji isplaćuju plaće i doprinose te ne daju poslovno uvjetovane otkaze.
Zbog jednostavnijega sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi - gdje godišnje radi oko 100.000 ljudi, a prijavljeno je njih manje od 4000 - predlaže se uvođenje vaučera na dnevnoj osnovi. Time bi se legalizirao dio crnog tržišta rada, a sezoncima se omogućuje da rade do tri mjeseca te da im se to vrijeme prizna u radni staž. O Vladinu prijedlogu zakona o poticanju zapošljavanja raspravljaju saborski klubovi.
