Potom bi se pristupilo izradi novog zakona koji bi na dobrim osnovama i na logičan način proizašao iz usvojene strategije, rekao je rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš na konferenciji za novinare, izvijestivši o zaključcima s jučerašnje sjednice Senata, na kojoj je prihvaćen konačni tekst primjedaba o najavljenim zakonskim promjenama. Sadašnji prijedlozi i promjene ne mogu se smatrati fragmentiranima, to je prijedlog vrlo dubokih i suštinskih promjena, istaknuo je.
Pozvao je Ministarstvo da im dostave analizu na temelju koje je, na "živoj" raspravi na sjednici Senata krajem travnja pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika govorio o Sveučilištu, s obzirom da im, rečeno je, ta analiza nikada nije predočena. Sveučilište smatra tendencioznom njegovu tvrdnju da masa za plaće na Sveučilištu raste prosječno osam posto u zadnjih pet godina, jer se ne uzimaju u obzir razlozi različitih stopa po godinama i obveze prema zaposlenicima.
Netočnom ocjenjuje i njegovu izjavu da su mladi znanstveni novaci produktivniji od profesora sa 65 godina starosti, kao i da je na većini institucija postalo pravilo da se zapošljavaju svi iznad 65 godina. Jedna od primjedbi bila je i da je previše nastavnika i istraživača te da njihova kvaliteta nije na svjetskoj razini, a zaboravlja se da je Sveučilište u Zagrebu prošlo ljeto na Šangajskoj listi izabrano među 500 najboljih svjetskih sveučilišta, odnosno njih tri posto, rekla je prorektorica za istraživanje i tehnologiju. Melita Kovačević.
S obzirom na to kako je financiran hrvatski istraživački sustav, on postiže zavidne vrhunske rezultate i umjesto da ga se stigmatizira kao lošeg i neorganiziranog, odgovorni bi se trebali zamisliti nad tim podacima, ustvrdio je Bjeliš. Senat je upozorio da bi se, u situaciji kada hrvatske istraživačke institucije uspješno drže korak sa svjetskim laboratorijima i postižu međunarodno priznate rezultate, svaki prekid kontinuiranog financiranja negativno odrazio na te aktivnosti, a što se može očekivati prema najavama promjena Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost.
Naime, u državnom proračunu predviđena su sredstva za financiranje znanstvenih projekata za cijelu ovu godinu, od kojih će se potrošiti samo polovica, jer bi se, kako se navodi u Uvodu Nacrta prijedloga izmjena i dopuna tog zakona, sadašnji ciklus završio 30. lipnja, a novi ciklus realno bi mogao započeti tek sredinom iduće godine. U sadašnjem trenutku ne postoje nikakvi konkretni ni razrađeni prijedlozi Ministarstva za financijsko premošćivanje tog međurazdoblja, niti za korištenje drugog dijela proračunskih sredstava predviđenih za projekte, naglasio je Bjeliš.
