Kao glavni razlog za izmjene Općeg poreznog zakona u Vladi navode velika potraživanja hrvatske države - ukupni dugovi prema državi s kamatama prešli su 50 milijardi kuna, pri čemu je registrirano više od 761.000 dužnika, od kojih su oko 500.000 građani, a ostalo trgovačka društva i obrtnici.
Važeći propisi zabranjuju objavu popisa poreznih dužnika jer to smatraju poreznom tajnom, pa Vlada predlaže da Porezna uprava može i bez pristanka poreznog obveznika objaviti sve podatke, ako je to u skladu sa zakonom ili ako porezni obveznik dostavlja netočne podatke o svojim dugovima.
Popis bi se objavio na internetskim stranicama Porezne uprave po vrsti i visini duga, a objavila bi se i imena poduzeća s dugom iznad 100.000 kuna (trenutno je takvih 15.800), obrtnika s dugom iznad 50.000 kuna (trenutno ih je 31.000), te građana s dugom iznad 10.000 kuna (ima ih 85.000).
Popis ne bi ubuhvatio porezne obveznike kojima je odobrena odgoda, obročno plaćanje ili reprogramiranje duga. Institut proboja pravne osobnosti uveo bi se radi sprječavanja dosad raširene prakse otvaranja novih tvrtki radi izbjegavanja plaćanja obveza prema državi i radnicima, odnosno da se kroz njih izvlače imovina i sredstva, a ostaju radnici i dugovi.
Porezna uprava bi utvrđivala nezakonitosti i kroz upravne postupke sankcionirala porezne dužnike, odnosno vlasnike i upravljačka tijela u tim društvima. Pritom se uvodi mogućnost oduzimanja imovine članovima uprave ako nezakonitim radnjama i zloupotrebama nanose štetu imovini i vjerovnicima, kao i osnivačima društva s ograničenom odgovornišću i dioničarima dioničkog društva koji se služe zloupotrebama.
Zakonskim se izmjenama omogućuje sklapanje ugovora radi postizanja nagodbe u postupku naplate potraživanja, predviđa institut međusobnog prijeboja između poreznog obveznika i države, te podmirenje duga ustupanjem nekretnina.
