"Smatramo da je plaćanje dvije kune po vrećici tek prvi, ali odlučan korak koji treba poduzeti za obuzdavanje plastične pošasti koja već guši cijeli planet, a time i Hrvatsku", navodi Zelena lista. Dodaje da u sjevernom Pacifiku, između zapadne obale SAD-a i Azije, gdje se vrtlože morske struje iz svih svjetskih oceana, nalazi nakupina plastičnih vrećica, odbačene ambalaže i plastičnih otpadaka – u veličini jednog kontinenta. Ta stranka kaže i kako su dokazi za tvrdnju da ta pojava zaslužuje globalni alarm vidljivi svuda oko nas, te da je dovoljan brzi pogled na zagrebačko odlagalište otpada Jakuševec da se uvjerimo kako u našem otpadu prevladavaju plastične vrećice.
"Štogod kupovali dobivamo od prodavača u plastičnoj vrećici. Naše ostave, podrumi i tavani puni su vrećica koje ćemo kad-tad baciti u otpad, a on završava u tlu, rijekama ili morima. Zemlje koje imaju spalionice spaljuju ih s ostalim otpadom gdje gorenjem stvaraju vrlo otrovne plinove i ostatke, opasne po ljudsko zdravlje i okoliš", navodi Zelena lista i zaključuje kako je očito da daljnja neobuzdana upotreba plastičnih vrećica, za sve i svašta, naprosto nije održiva. Reagirajući na protest Udruženja proizvođača plastičnih vrećica protiv uvođenja nameta od dvije kune po plastičnoj vrećici i njihove tvrdnje "da je to zatiranje privatnog poduzetništva, da će 3000 ljudi ostati bez posla, a pozitivnog učinka na okoliš neće biti", Zelena lista kaže kako je istina da za proizvodnju papirnate vrećice treba puno više energije, vode i posječenih stabala.
"Također, istina je da je plastika uglavnom inertni otpad koji na odlagalištu ne reagira s okolišem. Međutim, ovisno o uvjetima, plastika se sporo raspada, od 50 do 1000 godina, čime je pretjerana potrošnja i odbacivanje plastičnih vrećica preraslo u globalni problem", navodi ta stranka. Kad je riječ o "dvije kune po vrećici", dodaje kako se ne radi o zamjeni plastičnih vrećica papirnatima već o promjeni našeg komotnog ponašanja i navika u smjeru održivosti - vratiti se dobrim starim cekerima, mrežama i platnenim vrećicama, jer ništa od toga nije za jednokratnu upotrebu, već se može koristiti mjesecima, pa i godinama. Zelena lista proizvođačima plastičnih vrećica predlaže da ako im je zaista stalo do zaštite okoliša neka preorijentiraju proizvodnju – primjerice u platnene vrećice iz otpadnog tekstila.
