Nakon neformalnih konzultacija s predstavnicima Europske komisije s hrvatskim novinarima su razgovarali Jelena Berković iz GONG-a, Saša Šegrt iz Transparency International Hrvatske i Vesna Teršelič (Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću). Oni su predstavnicima Komisije iznijeli svoje ocjene o djelovanju nove hrvatske vlade u području koje pokriva poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava. "Primjećujemo pozitivne pomake posljednjih mjeseci, nova je vlada otvorenija prema našim inicijativama od prethodne kada je riječ o vladavini prava, ali će sljedećih nekoliko mjeseci biti presudno za ocjenu jesu li reforme održive i nepovratne", rekla je Jelena Berković iz GONG-a.
Berković je rekla da je stanje u medijima ocijenila "najgorim u posljednjih 20 godina", ali ne zbog slobode medija, nego zbog krize u profesiji. Kao poseban problem istaknula je nejasne veze između medija i drugih biznisa, što se vidi kroz primjer afere Kamensko. Velikim problemom vide i nedostatak nacionalnog kolektivnog ugovora u novinarstvu te nedostatak statuta u većini medija. Berković je rekla da nova vlada transparentnije pristupa zakonskim promjenama, ali ne u svim slučajevima, poput izmjena Zakona o sprečavanju sukoba interesa o kojima nemaju sve potrebne informacije. Istaknuli su i problem Zakona o pravu na pristup informacijama, navodeći primjer da nisu mogli dobiti životopise kandidata za članove povjerenstva za sukob interesa, uz obrazloženja da je riječ o podatcima privatne naravi.
Govoreći o suđenjima za ratne zločine i pitanjima koja se odnose na nasljeđe rata, Vesna Teršelič je rekla da je uspostava četiri specijalizirana suda za ratne zločine ubrzala stvar, te da su mnogi predmeti koji su bili na čekanju sada došli na red. S druge strane, rekla je Teršelič, postoje još neka otvorena pitanja koja traže odgovor, poput zapovjedne odgovornosti za Medački džep ili slučaj Lora. Kao jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju civilne žrtve rata, Teršelič navodi visoke parnične troškove. Hrvatska država potražuje dva milijuna kuna na ime parničnih troškova, koje ti ljudi ne mogu platiti i mi predlažemo da taj dug država otpiše, rekla je Teršelič. Najnovija pojava koja zabrinjava jesu zahtjevi prema Srbima povratnicima u zapadnoj Slavoniji od kojih se traži da vrate novac koji je uložen u obnovu njihovih kuća, ako u tim kućama ne žive stalno, rekla je Teršelič, dodajući da policija provjerava kretanja tih ljudi koji su često prisiljeni živjeti između Srbije i Hrvatske jer nemaju stalan posao.
Također je istaknula pitanje tzv. "neovlaštenih ulaganja" u privatne kuće. Postoji 14 slučajeva u kojima se od Srba povratnika traži da plate investicije u njihove kuće koje su proveli dotadašnji ilegalni stanari. Platforma 112 okuplja šezdeset organizacija civilnog društva koje se niz godina bave zaštitom ljudskih prava, demokratizacijom, izgradnjom mira, suzbijanjem korupcije i zaštitom javnih resursa, posebno okoliša. Europska komisija u izradi svojih izvješća koristi podatke iz niza izvora, među njima i od nevladinih organizacija.
