Rokovi prema kojima se do 1. siječnja 2015. mora osigurati odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike, stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnih ulja, građevnog otpada, otpadnog tekstila i medicinskog otpada te do 1. siječnja 2013. osigurati odvojeno sakupljanje biootpada ispregovarani su s Europskom unijom te iz tog razloga nisu mogli biti promijenjeni, a o čemu je bilo više primjedbi, navodi Ministarstvo. "Iako se velik dio javnosti izjasnio protiv bilo kakve mogućnosti spaljivanja otpada ili korištenja otpada kao energenta, odredbe Zakona moraju obuhvatiti i ove mogućnosti jer tako nalaže Okvirna direktiva o otpadu", stoji u priopćenju.
Ministarstvo ističe kako je "dodan novi članak prema kojem se za opasan otpad nastao u kućanstvu ne primjenjuju odredbe o miješanju, skupljanju, prijevozu i skladištenju opasnog otpada". Dodaje i da je promijenjen sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada i uvodi se model recovery organizacija za gospodarenje posebnim kategorijama otpada po uzoru na veći broj europskih zemalja. U odnosu na nacrt Zakona objavljen u javnoj raspravi, promijenio se način određivanja visine naknade za gospodarenjem posebnim kategorijama otpada. Odvojeno sakupljanje i obrada otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila i otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme osigurava se putem Fonda, dok odvojeno sakupljanje i obradu ostalih posebnih kategorija otpada osiguravaju proizvođači proizvoda od kojih potječu posebne kategorije otpada kolektivno putem organizacije.
U odnosu na nacrt Zakona objavljen na javnoj raspravi, detaljnije je propisano što moraju sadržavati Plan provedbe strategije i Karta gospodarenja otpadom, kao sastavni dijelovi Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Ministarstvo navodi i kako je s obzirom na veliki broj primjedbi i područje koje nije strogo ograničeno odredbama propisa Europske unije, u prijedlog Zakona unesena odredba o zabrani uvoza otpada u energetske svrhe do uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom. Nacrt prijedloga zakona poslan je u Europsku komisiju, a nakon očitovanja iz Bruxellesa bit će poslan u Vladinu proceduru.
Ministarstvo navodi i da je istraživanje koje je u veljači za njih proveo GfK na uzorku od tisuću stanovnika pokazalo da se više od 86 posto ispitanika izjasnilo za selektiranje otpada ako im to omogući komunalno poduzeće u blizini stana ili kuće. Najviše bi ih selektiralo plastiku (95 posto), staklo (94 posto) i papir (93 posto), a najmanje metal i biootpad (80 posto). Više od polovine ispitanika (58 posto) ima mogućnost selektivnog odlaganja stakla i papira u blizini svog kućanstva i to najviše u sjevernoj Hrvatskoj (82 posto) te Zagrebu i okolici (72 posto), a najmanje u Slavoniji (47 posto) i Lici (37 posto).
