"Ponuđeni model je model komesarske, partijske televizije u kojoj bi novi ravnatelj imao sve ovlasti da televiziju pretvori u autoritarni servis vladajuće parlamentarne većine, nalik onom tuđmanovskom", stoji u izjavi HHO-a koju je na konferenciji za novinare pročitao član te organizacije Ivo Banac.
Glavni ravnatelj, dodaje se, po predloženim bi izmjenama odlučivao o poslovanju HRT-a, mogao bi obustaviti izvršenje akta Programskog vijeća i Ravnateljstva ako smatra da nije u skladu sa zakonom i ugrožava poslovanje, imenovao bi i razrješavao glavnog urednika televizije i radija, imenovao bi svog zamjenika koji bi također imao velike ovlasti, dok se Programsko vijeće, ističu u HHO-u, svodi na skupinu kritičara amatera.
"Obrazloženje koje je ponuđeno kao izlika za promjenu zakona nastalo je kao rezultat programskog kaosa što ga u javnom i tajnom dosluhu s vladajućom strukturom vodi prepoznatljiva grupa nezadovoljnika unutar HRT-a", dodaju, prozivajući skupinu novinara i urednika koji javno izražavaju nezadovoljstvo sadašnjim stanjem i zazivaju promjene na HRT-u da te promjene poistovjećuju s vlastitim preuzimanjem ključnih mjesta.
Oni su, tvrde u HHO-u, od potpredsjednice Vlade Milanke Opačić i predsjednika Republike Ive Josipovića tražili da potaknu intervenciju vlasti na HRT-u, a predvodila ih je Sanja Mikleušević-Pavić, predsjednica novoosnovanog Vijeća za medije, koje bi trebalo samoregulacijom braniti medije od bilo kakvog utjecaja politike, a pogotovo vlasti.
Ti si novinari, ocjenjuju, u ratu protiv javne televizije koristili i privatne veze u privatnim medijima među kojima vlada prešutni paket o međusobnom nenapadanju. Taj scenarij, kažu u HHO-u, bio je i 2002. kada je tadašnja vlast, "politički jednako obojena kao i ova današnja", organizirala Forum 21 "preko kojeg je stvarala medijsku kakofoniju".
Vlast je tada, napominju, također promijenila zakon, vratila politiku na HTV i instalirala svoje kadrove, da bi nakon toga Forum 21 prestao postojati "jer je obavio povjereni mu zadatak". Kao drugi element destabilizacije na HRT-u u HHO-u navode ostavke petorice od jedanaest članova Programskog vijeća HRT-a neposredno nakon parlamentarnih izbora, i to onih koji su pripadali kvoti bivše oporbe, a sadašnje vlasti, čime su blokirali rad Vijeća "pogodujući na taj način nakanama sadašnje vlasti da sruši cijeli zakon".
Ministrica kulture Andreja Zlatar, napominju, upravo je tu činjenicu koristila kao glavni argument za promjenu zakona, kao i onaj da je televizijski program loš i da mu pada gledanost, što su novi podaci opovrgnuli. "Nesporna je činjenica da na HRT-u, kao i u cijelom hrvatskom društvu, postoje brojni problemi.
Njih treba rješavati postupno i javno, a ne blokiranjem rada upravljačkih struktura, u cilju dobivanja alibija za njihovo preuzimanje koristeći se modelom političkog arbitriranja", ističu u HHO-u. Pozivaju Hrvatski sabor da u što kraćem roku raspiše javni natječaj za popunu Programskog vijeća i Nadzornog odbora, a sve relevantne čimbenike javnog i političkog života na široku javnu raspravu o tome kakav nam je model javne televizije potreban.
