"Suočeni smo s puno problema u bankarskom sektoru zbog izloženosti grčkom tržištu. Moramo vidjeti hoćemo li moći dokapitalizirati naše banke, a ako to ne bude moguće, onda postoji mogućnost da zatražimo spašavanje, ali još nismo stigli do tamo", izjavio je ciparski veleposlanik pri EU-u Kornelios Korneliou, koji je u srijedu u Bruxellesu predstavio prioritete predstojećeg šestomjesečnog predsjedništva. Ciparsko predsjedništvo moglo bi započeti u znaku puno veće krize ako Španjolska, četvrto gospodarstvo u eurozoni, zatraži pomoć, o čemu se sve češće govori. Najteži izazov ciparskog predsjedništva, koje počinje 1. srpnja, bit će pregovori o Višegodišnjem proračunskom okviru (MFF) za razdoblje 2014-2020. , izjavio je Korneliou. "Treba osigurati da novac ide tamo gdje je najpotrebniji i gdje donosi najveću dodanu vrijednost", rekao je veleposlanik.
Kao otočna zemlja, Cipar će tijekom svoga predsjedanja veliki naglasak staviti i na integriranu pomorsku politiku. Među prioritetima je spomenuto i proširenje Europske unije. "Moramo zadržati momentum u proširenju. Ne bismo smjeli dopustiti da nas zaustavi ekonomska kriza u korištenju toga alata za približavanje Unije zemalja zapadnog Balkana, Islanda i Turske", rekao je veleposlanik Korneliou. Cipar je osma zemlja članica koja je ratificirala hrvatski ugovor o pristupanju Europskoj uniji. Ciparski parlament je 3. svibnja jednoglasno ratificirao pristupni ugovor. "Bilateralni problemi koje Cipar ima s Turskom ne bi trebali imati veze s našim predsjedništvom. Ako Turska obavi svoj dio posla, EU će obaviti svoj dio", rekao je Korneliou Turska, koja od 2005. godine, vodi pristupne pregovore, zaprijetila da će prekinuti odnose s EU-om za vrijeme ciparskog predsjedništva.
Nakon turske invazije na sjeverni dio otoka 1974. godine, Cipar je podijeljen na grčki i turski dio, a između njih je zona pod upravom UN-a. Međunarodna zajednica priznaje samo vladu ciparskih Grka, a jedino Ankara priznaje Tursku Republiku Sjeverni Cipar, koju su proglasili ciparski Turci na sjeveru otoka. Na referendumu 2004. godine, južni, grčki dio otoka odbio je plan UN-a za ujedinjenje zemlje, jer su smatrali da taj plan više odgovora turskoj strani i tako je u EU praktički ušao samo grčki dio zemlje. Cipar je najistočniji otok u Sredozemnom moru i s nešto manje od 800 tisuća stanovnika spada među najmanje članice EU-a. S oko 340 sunčanih dana godišnje to je najsunčanija zemlja Sredozemlja. Osam godina nakon ulaska u EU-u, Cipar će 1. srpnja prvi put preuzeti rotirajuće predsjedništvo EU-a. Predsjedanje će preuzeti od Danske, a predsjedničku palicu 1.siječnja 2013. godine predat će Irskoj.
