Predsjednica Povjerenstva za izradu Nacrta Marija Lugarić podsjetila je na prošlotjedno otvaranje javne rasprave o prijedlogu Zakona o HKO-u, koja traje do 6. kolovoza ove godine, te istaknula da u suradnji s partnerima žele dodatno objasniti koncept u povezivanju obrazovanja i tržišta rada.
Temelj HKO-a leži u kreiranju sustava kvalitete u obrazovnom sustavu i njegovu povezivanju s tržištem rada kako više ne bismo mlade ljude obrazovali za burzu nego za posao, rekla je Lugarić dodavši da se zahvaljujući ovom programu više neće moći dogoditi da se u školama uči nešto što u određenim zanimanjima ne treba i nije nužno.
Dodala je da će se HKO-om uspostaviti sustav cijeloživotnog učenja mjerljivih kvalifikacija, osigurati prepoznavanje neformalnog i informalnog učenja te horizontalna i vertikalna prohodnost unutar sustava pa tako primjerice, ako netko radi u zanimanju za koje više nema potrebe na tržištu rada, kroz standard kvalifikacije i kraće programe moći će se "prebaciti" u drugo zanimanje, a računat će se i prethodno iskustvo rada.
Naglasila je da će HKO nuditi automatsko priznavanje stečenih kvalifikacija i na europskoj razini te da sustav HKO-a ide izvan formalnog prepoznavanja diploma kroz prepoznavanje neformalnog, informalnog učenja i radnog iskustva. "Sustav trebamo urediti radi sebe, odnosno svojih građana, a ako usput postignemo da to vrijedi na razini Europe onda imamo doista dobar i doista reformski projekt", zaključila je.
Glavni tajnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Nijaz Karić rekao je da je donošenje Zakona o HKO-u potvrđivanje nacionalnog opredjeljenja podizanja kvalitete obrazovnog sustava, usklađivanje obrazovnog sustava s tržištem rada te podizanje kvalitete ishoda učenja.
Mi držimo da Vlada ovim projektom želi pronaći odgovor za kvalitetniji sustav, a time i približiti, odnosno otvoriti HKO europskom tržištu rada, rekao je Karić naglasivši da je prije donošenja ovakvog Zakona potrebno donijeti detaljnu analitičku procjenu stanja u sustavu. "Ako se ne uredi cijeli sustav od standarda do odnosa prema sudionicima na tržištu rada, projekt neće zaživjeti u punoj mjeri", naglasio je Karić.
Pomoćnica ministra znanosti obrazovanja i sporta Ružica Beljo Lučić naglasila je da se Nacrtom prijedloga o HKO-u želi jasnije postaviti kvalifikacije koje se stječu te definirati uvjete kvalifikacija s obzirom na kompetencije pojedinca, a time se, rekla je, jača sustav osiguranja kvalitete i uspostavljaju jasni kriteriji za sve vrste učenja te omogućava da naše kvalitete budu priznate u EU.
Dodala je da će sve o dobivanju određenih kvalifikacija i koje poslove je s njima moguće obavljati bit će sadržano u Registru HKO-a. Sanja Crnković Pozaić iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava istaknula je da Zakon o HKO-u smatraju ključnim reformskim dokumentom te mehanizmom prilagođavanja ponude rada potražnji za radom kroz sustav cjeloživotnog učenja.
Naglasila je da analize provedene u zadnje dvije godine pokazuju nesrazmjer ponude i potražnje na tržištu rada koji je, rekla je, glavni razlog neaktivnosti stanovništva. Istaknula je da oni koji dobiju otkaz često poslije prihvaćaju poslove s nižim kvalifikacijama i smatra da je ključno ulaganje poslodavaca u njihove zaposlenike, posebno u mlade.
Do kraja godine o prijedlogu Zakona u dva čitanja raspravljat će se u Hrvatskome saboru, a održat će se još tri okrugla stola o HKO-u, s predstavnicima akademske zajednice, osnovnih i srednjih škola te tržišta rada.
